Poslednjih godina sve više turista, i stranih i domaćih, odlučuje se za odlazak na selo i odmor u prirodi. Ipak, u odnosu na Evropu mi još zaostajemo, iako je Srbija pre Drugog svetskog rata bila na drugom mestu, odmah iza Češke, po broju turista koji su boravili na selu. Trenutno na Starom kontinentu ima oko dva miliona ležajeva koji donose prihod od oko 12 miliona evra godišnje. U našoj zemlji se ovim oblikom turizma bavi svega oko 200 domaćinstava u 100 sela, koji raspolažu sa oko 1.500 ležajeva. Međutim, da bi se postigli neki ozbiljniji rezultati potrebno je još mnogo toga uraditi. Postojeći smeštajni kapaciteti su nedovoljni. Pojedina domaćinstva izdaju sobe a nemaju mokri čvor, često se događa da zbog štednje u letnjem periodu u večernjim časovima nestane vode. Nažalost, za sada se u Srbiji samo četiri turističke agencije bave dovođenjem gostiju na selo – „Magelan”, „Panakomp”, „Pan Evropa adrijatik” i „Vekol”.
Miodrag Popović, direktor Turističke organizacije Srbije, veruje da seoski turizam ima izuzetne mogućnosti za razvoj. Vojvođanski salaši su dokaz da seoski turizam može da uspe. Međutim, to ne može da se poredi s ostatkom zemlje.
– Najviše nam nedostaju smeštajni kapaciteti. Neophodno je da i domaćini prođu kompletnu obuku i da se napravi objedinjen program boravka, od onoga što se nudi i iznosi na sto do vanpansionske ponude – rekao je Popović. On je objasnio da je seoski turizam isto što i privatni smeštaj na moru.
U Strategiji razvoja turizma Srbije do 2015. godine na trećem mestu po važnosti je seoski turizam, a reklamna kampanja usmerena prema domaćim gostima mora biti agresivnija.
– Otprilike 50 odsto teritorije Srbije je ruralno. Na tom području živi oko 40 odsto našeg stanovništva. Naša prednost je i to što nam se sela nalaze u ekološki čistoj sredini. Imamo 428 endemski zaštićenih životinjskih i 215 biljnih vrsta. Pet nacionalnih i 22 regionalna parka, 122 rezervata prirode, oko 1.300 objekata prirodne baštine, veliko kulturno nasleđe – istakao je Popović.
Da se nešto promenilo na planu predstavljanja seoskog turizma pokazuje i osnivanje Udruženja preduzetnika u seoskom turizmu pre dve i po godine. Slavka Nedeljković, sekretar Udruženja, kaže da je cilj ovog udruženja unapređenje, poboljšanje i podizanje nivoa ponude u selima, kako bismo se uskoro približili evropskim standardima. Napravljen je i program za obuku kojim će biti obuhvaćeni svi – od predsednika opština do poštara koji raznosi pisma i ukućana koji dočekuju goste.
Pun pansion od 800 do 1.750 dinara
Nedavno je na imanju porodice Kovačević u selu Varni kod Šapca održano predstavljanje seoske turističke ponude za ovu sezonu, koje je organizovalo Udruženje preduzetnika u seoskom turizmu Srbije.
Osim odmora, turisti po veoma pristupačnim cenama mogu da probaju specijalitete naše tradicionalne kuhinje iz ekološki čistih sredina. Takođe, mogu pomoći domaćinima u poljoprivrednim radovima ili otići u lov i ribolov. Osim toga, boravak na selu obogaćuje se izletima do kulturno-istorijskih spomenika, a gosti mogu naučiti i neki od tradicionalnih zanata. Cena dnevnog pansiona po osobi kreće se od 800 do 1.750 dinara, a najskuplji je zakup apartmana u kompaniji „Sirogojno” na Zlatiboru za šta je potrebno izdvojiti 2.200 dinara.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare