Bezmalo riplijevski zvuči da je istog dana kad je neodgovorni Jatov stjuard, neslano se šaleći na surčinskom aerodromu ostavio poruku "Al Kaida je ovde", posle rutinske provere u vozu srpska policija privela Abdelamadžida Bušara. To što policajci tada nisu znali da su uhvatili ključnog osumnjičenog za teroristički napad na Madrid 11. marta lane kad je u seriji eksplozija poginula 191 osoba, a povređeno više od 1.500, ne umanjuje značaj akcije. Nema sumnje da je posle Iliča Ramireza Sančeza, poznatijeg kao Karlos, koji je znao da "svrati" u Beograd i u čijem su hapšenju učestvovali naši specijalci uključujući i Franka Simatovića, Bušar najtraženiji terorista koji je ovde našao utočište.
Njegovo hapšenje je potvrdilo sumnje dela domaćih i stranih eksperata da je Srbija pogodna za svakovrsne delatnosti. Većina se, na sreću, slaže da Beograd nije na listi kao meta, već pre važno čvorište i skrovište u međunarodnoj mreži terora. Čak i kad se zanemari floskula iz starih geografskih udžbenika o idealnom položaju "na razmeđi Istoka i Zapada", politički nestabilna, još pod teretom krvavih međuetničkih i međukonfesionalanih sukoba, opterećena islamiziranim Kosovom, sa Bosnom na istoku, Albanijom i Turskom u bliskom okruženju, Srbija je idealna baza. Kako je nemoguće da se Bušar posle Madrida odvojio od Al Kaide, verovatno su ga vođe i smestile u Beograd kao sigurno sklonište, o čemu svedoči i činjenica da je pao u rutinskoj kontroli.
Gotovo da je nepotrebno kontatovati da je posle 11. septembra, 11. marta, Londona, Šarm el Šaika, niza samoubilačkih bombaških akcija na Bliskom istoku, ratova ali i traumatičnog zavođenja demokratije (Srbija, Irak), terorizam u punom smislu te reči svet učinio globalnim selom. Mnogo važnija postaju pitanja kako je najtraženiji svetski terorista uspeo neopaženo da uđe i neznano vreme poboravi u Beogradu, ko mu je pomagao i koliko je široka i snažna ta mreža? Nije, međutim, zanemarljivo ni pitanje koliko opasno može biti njeno razbijanje, s jedne strane, i s druge, kako se prisustvo dokazanog fundamentaliste može odraziti na krhke međukonfesionalne odnose u Srbiji i, napokon, može li troma Jočićeva policija da spreči eventualni revanšizam?
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare