U odnosu na trolejbuse i tramvaje, autobusi imaju niz prednosti. Kako izvor pokretačke energije nose sa sobom, oni nisu vezani za nepokretnu napojnu mrežu i kreću se sa velikom slobodom. Pored toga, uvođenje novih linija i promena već postojećih kod autobusa je krajnje brza i jednostavna, te predstavlja daleko manju investiciju nego kod alternativa na električni pogon. Ne treba posebno pominjati ni probleme koji se javljaju ukoliko kod kvara jednog vozila.
Navedeni kvaliteti učinili su autobuse kod nas suverenim vladarima gradskih ulica. Ipak, kako je svaka konstrukcija bilans kompromisa, zajedno sa blagodetima koje pruža, autobus je doneo i svoje nedostatke.
U vreme kada je rađeno na donošenju odluke o davanju prednosti određenom konceptu javnog prevoza, uporedna analiza nije prikazala značajne mane motora sa unutrašnjim sagorevanjem. Problem je posmatran pre svega tehnički, bez uvida u efekte po zdravlje ljudi (životnu sredinu uopšte) što je, svakako, najozbiljniji propust.
Opasnost u vazduhu
Za razliku od Beograda, Novi Sad se odrekao tramvaja i svoj gradski prevoz poverio iskljuèivo autobusima
Ono što su nadležni godinama prenebregavali da uvide, jeste pogubno delovanje izduvnih gasova motora SUS na okolinu. Pri njihovom radu produkti sagorevanja bivaju izbačeni u okolni vazduh i sa njim dospevaju u respiratorne organe ljudi koji se kreću trotoarima ili čak obitavaju u svojim domovima. Naime dizel motori, koji se odlikuju ekonomičnošću i velikim obrtnim momentom, imaju izražen problem sa povećanom emisijom čestica čađi. Ove sitne čestice sa lakoćom prolaze u naše disajne organe i završavaju u plućima, gde provode vek razgradnje od 6 meseci do godinu dana!
Iako već prilično ozbiljan, navedeni problem ovim nije i konačno opisan. Najveće zlo leži u činjenici da sitne čestice čađi za sebe vezuju otrove koji su formirani u cilindrima pod izuzetno visokim pritiscima i temperaturama. Pored toksičnih, njih odlikuju kancerogena i mutagena dejstva i kao takve supstance predstavljaju ekstremnu opasnost po zdravlje. Ponovimo, upravo takve materije na krilima čađi stižu u naše grudi i truju nam organizam kroz duži period!
Eksploatacijom problem postaje sve ozbiljniji jer motor sve češće ulazi u zonu rada sa povećanom dimnošću. Obratite samo pažnju na oblake dima koji kuljaju iz izduvnih cevi starijih autobusa kada kreću sa stanica ili semafora! Uobičajena slika koja postaje frustrirajuća ako se znaju opasnosti koje ona proizvodi. Ozbiljno povećanje kancera u gradskim sredinama nije slučajna, kako to nadležni vole da prikažu, a psihički stres nije jedini aktivni izazivač raka. Skretanje pogleda sa ovog problema vrhunski je nemar koji se plaća ljudskim patnjama i životima.
Nadležnost
Pojedinac nije kadar da se nosi sa ovim problemom, ali upravo zato društvo delegira i plaća određeni sloj ljudi da se bavi ovakvom problematikom. Šta je to preče od zaštite prava na život? Mogu li borba za vlast i konstantno bavljenje sobom biti pokriće za neotklanjanje smrtne opasnosti koja nas svakodnevno okružuje? Nije li i sa čisto ekonomske strane mnogo racionalnije preventivno delovati nego lečiti obolelo stanovništvo?..
U svetu
U svetskim metropolama, autobusi sve èešæe kao gorivo koriste gas, pa èak i vodonik
Razvijeni svet je suviše proračunat da bi bio rasipan, pa opet, značajna sredstva ulažu se u uvođenje ekološki čistijih vozila i odstranjivanje ekološki «prljavih» sa svojih drumova. Taj napor seže sve do uvođenja skupih autobusa koji kao energent koriste vodonik i uopšte ne zagađuju životnu sredinu.
Pogledajmo sada šta je na projektu čistijeg vazduha učinjeno kod nas i šta bi se moglo i trebalo učiniti.
Kod nas
Kao prvo, mogu li se zadržati očigledne prednosti autobuskog saobraćaja i pri tom izbeći ili bar umanjiti negativne posledice njegove upotrebe, a da to za gradove bude ekonomski prihvatljivo. Savremen nivo motorske tehnologije donosi mnoga unapređenja, posebno na polju smanjenog oslobađanja štetnih materija. Dizel motori nove generacije sa direktnim sekvencijalnim ubrizgavanjem goriva neuporedivo manje zagađuju okolinu. Svesni ovoga, vozni parkovi GSP-a većih gradova obogaćuju se vozilima koja pokreću upravo ovakvi motori sa laskavom etiketom Euro 4. Lepo zvuči, ali da li je odluka ispravna ili se moglo i bolje?
Ako pogledamo okruženje videćemo da su vozila sa ovakvim motorima čest izbor, posebno gradova Evropske Unije. Znači, to je sigurno potez u pravom pravcu. Kod njih po svemu sudeći i jeste, ali kod nas verovetno nije! Evo odmah i objašnjenja: razlog ovoj tvrdnji leži u različitim kvalitetima dostupnog goriva. Nove generacije dizel motora zahtevaju vanredno čista goriva kakvih kod nas još uvek nema!
Pitanje adekvatnosti
Povećano prisustvo sumpora u našem gorivu kroz formiranje kiselina rezultuje ubrzanom degradacijom karakteristika ulja i veoma brzo ugrožava podmazivane elemente motora. Ovaj problem se jednostavno rešava češćom promenom ulja, odnosno skraćenjem servisnih intervala. Značajnije od osetno povećane cene održavanja vozila, jeste zamena jednog problema drugim. Odlaganje otpadnog ulja je ogroman ekološki problem sam za sebe sa još pogubnijim posledicama, pa ovo nije nipošto zadovoljavajuće rešenje!
Otežavajuću okolnost takođe predstavlja povećano prisustvo nečistoća i vode u našem dizel gorivu. Naime, kod dizel motora nove generacije ubrizgavanje goriva se vrši pod ekstremno visokim pritiscima, a pod takvim uslovima voda i nečistoće postaju nemilosrdni rezni alati. Mlaznice brizgaljki se na taj način proširuju i deformišu, te gorivo ističe van projektovanog manira. Ovakav rad rezultuje padom snage, povećanom potrošnjom i povećanom emisijom štetnih materija...
Zaključak
Kao što se iz ove kratke analize može videti, zbog korišćenja neadekvatnog goriva osim životne okoline trpi i sam motor, te se sa velikom sigurnošću, pored već navedenog pada performansi i povećanja troškova održavanja, mogu očekivati pad pouzdanosti i skraćenje njegovog radnog veka. Kada ovako sagledamo stvari, čini se da je uvođenje novih dizel motora bilo, u najmanju ruku, preuranjeno.
Vozila sa motorima na prirodni (zemni) gas, ili tečni naftni gas, možda bi bila bolji izbor. Ovi motori nemaju problem sa gorivom (ono je široko dostupno i odgovarajućeg kvaliteta), izduvni gasovi su daleko čistiji, a njihova je ekspolatacija čak i ekonomski opravdana (gorivo je jeftino, a majstori obučeni). Da u pitanju nije samo trenutno stanje koje se sutra lako može promeniti, govore i informacije da najveći evropski proizvođači intenzivo rade na razvoju automobilskih motora koji će biti prvenstveno pogonjeni gasom. Po njihovim analizama, prirodni gas će biti dobar izbor pokretačke energije u narednim decenijama... Dakako, ovo je samo predlog, pravi izbor trebalo bi potražiti u formi zaključka kompetentno sprovedene analize koja mora uključiti i ekološke kriterijume pogodnosti.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Evropa nema svoj "alternativni" plan za Ukrajinu, izjavio je vršilac dužnosti holandskog premijera i naveo da su diskusije trenutno usmerene na razvoj inicijative "koja bi bila bolja za Ukrajinu i EU".
Savezni sudija odbacio je krivične postupke protiv bivšeg direktora FBI Džejmsa Komija i glavne tužiteljke države Njujork Letiše Džejms, zaključivši da je tužiteljka koju je predsednik Donald Tramp lično izabrao, Lindzi Haligen, bila nezakonito imenovana.
Ukrajinski predsednik Volodimir Zelenski je odbio da putuje u Vašington kako bi sa predsednikom SAD Donaldom Trampom razgovarao o planu za rešavanje sukoba u Ukrajini, navodeći potrebu da se predlozi temeljno razrade.
Rat u Ukrajini – 1.370. dan. Delegacije Ukrajine, SAD i evropskih zemalja juče su u Ženevi razgovarale o američkom planu za okončanje rata u Ukrajini od 28 tačaka. Američki državni sekretar Marko Rubio izjavio je da je postignut ogroman napredak u pregovorima.
Danas oko 14 časova u naselju Sunčani breg u Prištini došlo je do pucnjave tokom pokušaja oružane pljačke kombija koji je prevozio novac, prenosi Gazeta Express.
Hladno vreme donosi i češće pojave prehlada, a ukoliko se borite s jednom, vašem imunitetu mogu pomoći različite vrste voća – od citrusa do bobičastog voća.
Jedan od vodećih svetskih onkologa u oblasti karcinoma dojke, dr Dejan Jurić, i predavač na prestižnom Harvard univerzitetu u SAD, boravio je u Beogradu povodom stručnog skupa posvećenog inovacijama u onkologiji.
Još uvek nemamo lek za demenciju, ali imamo sve veći spisak faktora koji mogu uticati na rizik – uključujući vežbanje, ishranu, piće, pa čak i način na koji slušate muziku, a sada možemo dodati i konzumiranje sira.
Naučnofantastična serija koju su mnogi proglasili "jednom od najvećih svih vremena" stiže na Netflix 1. decembra, dve godine nakon što ju je Disney+ uklonio sa svoje striming platforme.
Kventin Tarantino je jednom otkrio koji film smatra "najboljim ikada snimljenim" i time je iznenadio mnoge jer je potpuno drugačiji od filmova koje on snima.
Karijera slavnog komičara puna je legendarnih uloga, ali neke od najvećih holivudskih komedija mogle su ispasti potpuno drugačije da poznati glumac nije odbio da glumi u njima.
Kineski robot ušao je u Ginisovu knjigu rekorda, prešavši 100 kilometara za tri dana, što je najduža udaljenost koju je peške prešla humanoidna mašina.
Veštačka inteligencija brzo osvaja obrazovni sistem, a najnovija istraživanja ukazuju na to da bi mogla da menja naše mentalne sposobnosti i to često na načine koje ni ne primećujemo.
Kijin potpuno električni PV5 proglašen je za "Međunarodni kombi godine 2026" (IVOTY), što je istorijska prva pobeda za Kiju i jednog korejskog proizvođača.
Komentari 24
Pogledaj komentare