Ponedeljak, 21.06.2004.

08:06

Propali pregovori o ceni višanja

Izvor: B92

Propali pregovori o ceni višanja IMAGE SOURCE
IMAGE DESCRIPTION

8 Komentari

Sortiraj po:

Peteljka

pre 21 godinu

Ja sam proizvodjac visanja, samo ja svoje visnje izvozim direktno u EU i to legalno (da i to postoji...)! Slazem se, da se trziste redovno menja i da cene variraju i itd, itd, ali se ne slazem potpuno oko izvestavanja pravih otkupnih cena u EU. Ako gresim, izvinjavam se i preporucujem preprodavcima da preispitaju njihovu politiku prodaje, ako ne, neka pricaju istinu jer jedino tako mozemo zajedno napred... P.S. I ja sam "seljak" koji je svoje studije i MBA zavrsio vani. Pozdrav.

tarana

pre 21 godinu

Ovi preradjivachi ce me nachisto rasplakati...pa sto se bavite tim poslom ako nije profitabilan? Idite pa sadite vishnje kad je to tako isplativo. Omiljena "zvaka za seljaka" je "cene u okruzenju".. slusham ovih dana kako je cena pshenice u Madjarskoj trenutno 6.7 dinara... pri tome niko ne pominje subvenciju od 300 evra po hektaru, koju su Madjari dobili... cena suncokreta je vec 4 godine nepromenjena i iznosi 12 dinara, a evro je skochio sa 60 na 72 dinara i u skladu sa tim cene repromaterijala...i sta se dogadja? Preradjivachi se DOGOVORILI koliko ce platiti ove godine. Sta bi sa antimonopolskim zakonom, sta bi sa cenom u okruzenju, koja je proshle jeseni bila 18 dinara po kilogramu suncokreta?

pravo u centar

pre 21 godinu

Ministarka kaze kako treba pronaci mehanizme subvencija koji prave razliku izmedju proizvodjaca od 5 i od 30 t po hektaru. Zasto tako nesto nije sprovela kada su u pitanju subvencije za psenicu, gde su ukinute subvencije po hektaru i uvedene subvencuje po kg proizvedene psenice. Imajuci u vidu da se ocekuje zavidan rod psenice sada se postavlja pitanje da li ce planirana sredstva biti dovoljna. Takodje niko ne komentarise razliku u visini subvencije koju ce ostvariti veliki proizvodjaci (4-5 T po hektaru) u odnosu na male i srednje proizvodjace (2-3 t po hektaru). Ako se tome doda da se ne subvencionise kompletna proizvodnja psenice postavlja se pitanje koji deo privilegovanih proizvodjaca ce biti korisnik ove subvencije. Toliko od Ministarke iz stranke koja je u predizbornoj kampanji obecavala premiranje po evropskim standardima (po h povrsine ili grlu stoke), a cim je stupila na duznost donela uredbu o premiranju po kg u okviru populisticke kampanje koju vodi G17 u svojim resorima Vlade.

Slobodan Z.

pre 21 godinu

Kakva je to demagogija. Proizvođači su oštećeni. A šta je sa prerađivačima? Ali ajmo sa kalkulacijama.
Proizvođači traže 0,41,66€/kg (30 dinara)
Višnja se iskoštičava (30% kalo) – 0,125€/kg
Višnja se pakuje u kutije (10 kg), kese, strečuje 0,04€/kg
Radna snaga 0,08€/kg
El. Energija (roba se smrzava na -20) – 0,04€/kg
Tr. Kapitala (za hladnjaču od 1000 t treba 1,500.000€ sa kamatom od 10% i rokom vraćanja od 4 godine to je 525.000€ godišnje ako uzmemo da se u hladnjači od 1000 tona lagera zamrzne 1500 t višnje i da na višnju otpada ½ troškova kapitala to je 0,175€/kg.
Fiksni troškovi firme (porezi, carinjenje, održavanje, telefoni, ostalo osoblje...) 0,1€/kg
Ukupno to je 0,98€/kg. U isto vreme prošle godine prosečna cena u izvozu je bila 0,93€/kg za višnju b/k.
Ali od 100% višnje bude oko 20% (najmanje) višnje 2 klase koja se prodaje višnja s/k (0,55€/kg) i pothlađena (0,38€/kg) tako da je prosečna cena 0,85€/kg.
Znači prerađivače bi višnja trebala da košta 0,98€/kg a da je prodaju po 0,85€/kg (gubitak od 195.000€). Sa druge strane sa cenom od 22 CSD/kg i 18 CSD za 2 klasu (0,305€/kg i 0,25€/kg) prerađivačima bi ostalo 0,08€/kg ili 120.000€. Ali to je bez troškova kapitala za obrtna sredstva (ako je 10% kamate i ako se vrati za 6 meseci 22.916€), bez rastura gajbi (oko 5% to je 9200€). I sve to pod uslovom da cena ostane ista kao prošle godine kada je suša umanjila prinose i kod nas i u Poljskoj (koja btw godišnje proizvodi oko 150.000 t a mi oko 60-70.000 t). Znači uz ovu otkupnu cenu od 22/18 CSD/kg uz smanjenje prodajnih cena od 0,01€/kg prerađivači bi ostali bez bilo kakve zarade.
U isto vreme uz otkupnu cenu od 22/18 CSD i troškove uzgoja i branja po hektaru višnje od 2.350€ i prinosom od 15 tona (prosečan, može da ide i preko 20 tona) (autor prof.dr. Mihailo Nikolić, naziv knjige Višnja i trešnja, CIP Katalogizacija u publikaciji Narodna biblioteka Srbije 634.13 ISBN 86-441-0328-8) cena uzgoja 1 kg višnje je 0,156€/kg a prodajna cena je 0,29€/kg tj. 0,134€/kg ili 2010 €/ha ili 10.050€ na 5 hektara, ili 20100€ na 10 hektara. Malo li je? Očigledno ministarka kao i proizvođači misli da jeste.
I koje sada tu oštećen. Ali naravno najlakše je reći jadni seljaci, Vi ste u pravu, vas su ogulili ružni, prljavi i zli prerađivači...
P.S. Znate li da je vođa protesta predsednik vlade Prokuplja inače takođe veliki proizvođač višanja.

Lazar

pre 21 godinu

E ovo je mnogo znacajnija tema od one predsednicke kampanje. Treba videti ko na racun koga zeli da se obogati i zivi bez rada. Zasto u nasoj zemlji svi zele da se bave trgovinom i imaju slobodan kapital a ne da ga zarobljavaju u sredstvima za proizvodnju.
Muka mi je vise od izvozno uvoznih dozvola, kvota i slicnih budalastina. Za mene je dobar onaj predsednik koji ukine izvozne dozvole, pa makar to bio i moj favorit...

3BEPKO

pre 21 godinu

Ne znaju... prvo blokiraj pa onda pregovaraj. Ovako nece nista uraditi. Naravno, ministarka ne zna nista i nece im pomoci. Bitno je zato da je uvoz poljoprivrednih proizvoda i dalje liberalizovan, beneficija za poljoprivredu naravno nema i uvek je kriv neko drugi. Pa ministarko ostavku ako ne mozes nista da uradis, daj nekom ko moze.

Stevan Perovic

pre 21 godinu

Postovani, nasa firma je jedan od kupaca srpskog smrznutog voca (maline kupine visnje...).
Neshvatljivo je ponasanje nasih proizvodjaca voca. Prosle godine, kada je susa, destetkovala proizvodju voca u Evropi, bili su zadovoljni ponudjenom pocetnom cenom na primer maline koja je u pocetku bila 55 dinara (jun 2003) Naravno apsolutno se nisu bunili kada je zbog nedostatka robe na trzistu cena u otkupu skocila do 75 dinara (jul 2004) a na nekim mestima malina se otkupljivala i 90 dinara. Ostali su tada mirni i nisu blokirali puteve, a ni ponudili hladnjacama da se podeli cena izmedju dogovorene i kasnije stvarne, a nisu ni nudili drzavi da joj daju deo extra profita. Nije im smetalo da se sepure a da ih hladnjace mole za robu. Naravno potraznja je prosle godine u Evropi bila veca od ponude. U ovoj 2004 visnje, tresnje, maline... su npr. ovde u Francuskoj savijene od plodova do zemlje, mnogi seljaci ih ovde zbog naravno sada niske cene (visnje) i ne beru, jer je cena u otkupu ovde oko 0.25 eura po 1kg. Sada kada je situacija na trzistu u Francuskoj (i u celoj Evropi) takva da robe i ovde ima u bescenje, sistemom spojenih sudova tako da velike potraznje iz Evrope nema na srpskom trzistu voca. Sada kada je trziste drugacije, nasi proizvodjaci onako, kao drumski pirati ucenjuju putnike, hladnjace, drzavu. Seljaci smatraju da je drzava ta koja treba da im zakrpi rupe kada trzista nema, a da ne podele dobit ni sa kim kao sto je to bio slucaj prosle godine. Hladnjace su prosle godine izgubile novac u prici sa nasim vocem jer je cena u otkupu bila preforsirana a kvalitet robe veoma slab tako da je proizvodnja u Cile-u i juznoj polulopti u Januaru februaru 2004 oborila formirane cene hladnjaca, pa je mnogo nekvalitetne robe ostalo u istim iz proslogodisnje berbe. Za sve to naravno bas briga naseg seljaka koji je prosle godine zadovoljno trljao ruke. Seljaci jos uvek imaju zemljoradnicke zadruge pa neka zamrzavaju, cuvaju i izvoze sami pa ce videti rezultate, kada je cena sruje ogromna radnici postaju sve skuplji, doprinosi porezi itd. No oni vole kes na ruke bez poreza, cista lova i da se onda s'istom maze o obraz .... E to nema vise, u demokratijama kada se kao i u francuskoj seljaci bune i strajkuju sto je sada slucaj sa proizvodjacima salate, karfiola visnje... koji su takodje blokirali puteve i prosuli svje proizvode ( jer ponavljam ovo je jedna od najrodnijih godina ovde) po putevima, imali su to zadovoljstvo da rade 3 dana i strajkuju, no demokratija ima svoje limite i mehanizme odbrane. Cetvrtog dana su poslati specijalci sa slemovima i bagerima i prokrcila put lomivsi sve pred sobom uz suzavce i pendreke. I to je demokratija, nasi za to vreme blokiraju put trazeci od Kostunice da im obezbedi cenu sada kad je nigde nema. Kakva glupost i naivnost ali sracunata onako srpsko seljacki potuljena i bezobrazna.. Jos kazu da ce pocupati voce ako im se ne plati. Pa cupajte bre...

M, Palija , Indjija

pre 21 godinu

Dobro je da su se "visnjari" dosetili. Nemaju nikakve veze sa visnjama putnici prolaznici, vec vlasnici hladnjaca. NJih blokirajte, pa nek im zvrje prazne hladnjace, a oni ce izvoznike za "siju", pa cete nekako zatvoriti poslovni krug.

M, Palija , Indjija

pre 21 godinu

Dobro je da su se "visnjari" dosetili. Nemaju nikakve veze sa visnjama putnici prolaznici, vec vlasnici hladnjaca. NJih blokirajte, pa nek im zvrje prazne hladnjace, a oni ce izvoznike za "siju", pa cete nekako zatvoriti poslovni krug.

Lazar

pre 21 godinu

E ovo je mnogo znacajnija tema od one predsednicke kampanje. Treba videti ko na racun koga zeli da se obogati i zivi bez rada. Zasto u nasoj zemlji svi zele da se bave trgovinom i imaju slobodan kapital a ne da ga zarobljavaju u sredstvima za proizvodnju.
Muka mi je vise od izvozno uvoznih dozvola, kvota i slicnih budalastina. Za mene je dobar onaj predsednik koji ukine izvozne dozvole, pa makar to bio i moj favorit...

3BEPKO

pre 21 godinu

Ne znaju... prvo blokiraj pa onda pregovaraj. Ovako nece nista uraditi. Naravno, ministarka ne zna nista i nece im pomoci. Bitno je zato da je uvoz poljoprivrednih proizvoda i dalje liberalizovan, beneficija za poljoprivredu naravno nema i uvek je kriv neko drugi. Pa ministarko ostavku ako ne mozes nista da uradis, daj nekom ko moze.

Stevan Perovic

pre 21 godinu

Postovani, nasa firma je jedan od kupaca srpskog smrznutog voca (maline kupine visnje...).
Neshvatljivo je ponasanje nasih proizvodjaca voca. Prosle godine, kada je susa, destetkovala proizvodju voca u Evropi, bili su zadovoljni ponudjenom pocetnom cenom na primer maline koja je u pocetku bila 55 dinara (jun 2003) Naravno apsolutno se nisu bunili kada je zbog nedostatka robe na trzistu cena u otkupu skocila do 75 dinara (jul 2004) a na nekim mestima malina se otkupljivala i 90 dinara. Ostali su tada mirni i nisu blokirali puteve, a ni ponudili hladnjacama da se podeli cena izmedju dogovorene i kasnije stvarne, a nisu ni nudili drzavi da joj daju deo extra profita. Nije im smetalo da se sepure a da ih hladnjace mole za robu. Naravno potraznja je prosle godine u Evropi bila veca od ponude. U ovoj 2004 visnje, tresnje, maline... su npr. ovde u Francuskoj savijene od plodova do zemlje, mnogi seljaci ih ovde zbog naravno sada niske cene (visnje) i ne beru, jer je cena u otkupu ovde oko 0.25 eura po 1kg. Sada kada je situacija na trzistu u Francuskoj (i u celoj Evropi) takva da robe i ovde ima u bescenje, sistemom spojenih sudova tako da velike potraznje iz Evrope nema na srpskom trzistu voca. Sada kada je trziste drugacije, nasi proizvodjaci onako, kao drumski pirati ucenjuju putnike, hladnjace, drzavu. Seljaci smatraju da je drzava ta koja treba da im zakrpi rupe kada trzista nema, a da ne podele dobit ni sa kim kao sto je to bio slucaj prosle godine. Hladnjace su prosle godine izgubile novac u prici sa nasim vocem jer je cena u otkupu bila preforsirana a kvalitet robe veoma slab tako da je proizvodnja u Cile-u i juznoj polulopti u Januaru februaru 2004 oborila formirane cene hladnjaca, pa je mnogo nekvalitetne robe ostalo u istim iz proslogodisnje berbe. Za sve to naravno bas briga naseg seljaka koji je prosle godine zadovoljno trljao ruke. Seljaci jos uvek imaju zemljoradnicke zadruge pa neka zamrzavaju, cuvaju i izvoze sami pa ce videti rezultate, kada je cena sruje ogromna radnici postaju sve skuplji, doprinosi porezi itd. No oni vole kes na ruke bez poreza, cista lova i da se onda s'istom maze o obraz .... E to nema vise, u demokratijama kada se kao i u francuskoj seljaci bune i strajkuju sto je sada slucaj sa proizvodjacima salate, karfiola visnje... koji su takodje blokirali puteve i prosuli svje proizvode ( jer ponavljam ovo je jedna od najrodnijih godina ovde) po putevima, imali su to zadovoljstvo da rade 3 dana i strajkuju, no demokratija ima svoje limite i mehanizme odbrane. Cetvrtog dana su poslati specijalci sa slemovima i bagerima i prokrcila put lomivsi sve pred sobom uz suzavce i pendreke. I to je demokratija, nasi za to vreme blokiraju put trazeci od Kostunice da im obezbedi cenu sada kad je nigde nema. Kakva glupost i naivnost ali sracunata onako srpsko seljacki potuljena i bezobrazna.. Jos kazu da ce pocupati voce ako im se ne plati. Pa cupajte bre...

Slobodan Z.

pre 21 godinu

Kakva je to demagogija. Proizvođači su oštećeni. A šta je sa prerađivačima? Ali ajmo sa kalkulacijama.
Proizvođači traže 0,41,66€/kg (30 dinara)
Višnja se iskoštičava (30% kalo) – 0,125€/kg
Višnja se pakuje u kutije (10 kg), kese, strečuje 0,04€/kg
Radna snaga 0,08€/kg
El. Energija (roba se smrzava na -20) – 0,04€/kg
Tr. Kapitala (za hladnjaču od 1000 t treba 1,500.000€ sa kamatom od 10% i rokom vraćanja od 4 godine to je 525.000€ godišnje ako uzmemo da se u hladnjači od 1000 tona lagera zamrzne 1500 t višnje i da na višnju otpada ½ troškova kapitala to je 0,175€/kg.
Fiksni troškovi firme (porezi, carinjenje, održavanje, telefoni, ostalo osoblje...) 0,1€/kg
Ukupno to je 0,98€/kg. U isto vreme prošle godine prosečna cena u izvozu je bila 0,93€/kg za višnju b/k.
Ali od 100% višnje bude oko 20% (najmanje) višnje 2 klase koja se prodaje višnja s/k (0,55€/kg) i pothlađena (0,38€/kg) tako da je prosečna cena 0,85€/kg.
Znači prerađivače bi višnja trebala da košta 0,98€/kg a da je prodaju po 0,85€/kg (gubitak od 195.000€). Sa druge strane sa cenom od 22 CSD/kg i 18 CSD za 2 klasu (0,305€/kg i 0,25€/kg) prerađivačima bi ostalo 0,08€/kg ili 120.000€. Ali to je bez troškova kapitala za obrtna sredstva (ako je 10% kamate i ako se vrati za 6 meseci 22.916€), bez rastura gajbi (oko 5% to je 9200€). I sve to pod uslovom da cena ostane ista kao prošle godine kada je suša umanjila prinose i kod nas i u Poljskoj (koja btw godišnje proizvodi oko 150.000 t a mi oko 60-70.000 t). Znači uz ovu otkupnu cenu od 22/18 CSD/kg uz smanjenje prodajnih cena od 0,01€/kg prerađivači bi ostali bez bilo kakve zarade.
U isto vreme uz otkupnu cenu od 22/18 CSD i troškove uzgoja i branja po hektaru višnje od 2.350€ i prinosom od 15 tona (prosečan, može da ide i preko 20 tona) (autor prof.dr. Mihailo Nikolić, naziv knjige Višnja i trešnja, CIP Katalogizacija u publikaciji Narodna biblioteka Srbije 634.13 ISBN 86-441-0328-8) cena uzgoja 1 kg višnje je 0,156€/kg a prodajna cena je 0,29€/kg tj. 0,134€/kg ili 2010 €/ha ili 10.050€ na 5 hektara, ili 20100€ na 10 hektara. Malo li je? Očigledno ministarka kao i proizvođači misli da jeste.
I koje sada tu oštećen. Ali naravno najlakše je reći jadni seljaci, Vi ste u pravu, vas su ogulili ružni, prljavi i zli prerađivači...
P.S. Znate li da je vođa protesta predsednik vlade Prokuplja inače takođe veliki proizvođač višanja.

pravo u centar

pre 21 godinu

Ministarka kaze kako treba pronaci mehanizme subvencija koji prave razliku izmedju proizvodjaca od 5 i od 30 t po hektaru. Zasto tako nesto nije sprovela kada su u pitanju subvencije za psenicu, gde su ukinute subvencije po hektaru i uvedene subvencuje po kg proizvedene psenice. Imajuci u vidu da se ocekuje zavidan rod psenice sada se postavlja pitanje da li ce planirana sredstva biti dovoljna. Takodje niko ne komentarise razliku u visini subvencije koju ce ostvariti veliki proizvodjaci (4-5 T po hektaru) u odnosu na male i srednje proizvodjace (2-3 t po hektaru). Ako se tome doda da se ne subvencionise kompletna proizvodnja psenice postavlja se pitanje koji deo privilegovanih proizvodjaca ce biti korisnik ove subvencije. Toliko od Ministarke iz stranke koja je u predizbornoj kampanji obecavala premiranje po evropskim standardima (po h povrsine ili grlu stoke), a cim je stupila na duznost donela uredbu o premiranju po kg u okviru populisticke kampanje koju vodi G17 u svojim resorima Vlade.

tarana

pre 21 godinu

Ovi preradjivachi ce me nachisto rasplakati...pa sto se bavite tim poslom ako nije profitabilan? Idite pa sadite vishnje kad je to tako isplativo. Omiljena "zvaka za seljaka" je "cene u okruzenju".. slusham ovih dana kako je cena pshenice u Madjarskoj trenutno 6.7 dinara... pri tome niko ne pominje subvenciju od 300 evra po hektaru, koju su Madjari dobili... cena suncokreta je vec 4 godine nepromenjena i iznosi 12 dinara, a evro je skochio sa 60 na 72 dinara i u skladu sa tim cene repromaterijala...i sta se dogadja? Preradjivachi se DOGOVORILI koliko ce platiti ove godine. Sta bi sa antimonopolskim zakonom, sta bi sa cenom u okruzenju, koja je proshle jeseni bila 18 dinara po kilogramu suncokreta?

Peteljka

pre 21 godinu

Ja sam proizvodjac visanja, samo ja svoje visnje izvozim direktno u EU i to legalno (da i to postoji...)! Slazem se, da se trziste redovno menja i da cene variraju i itd, itd, ali se ne slazem potpuno oko izvestavanja pravih otkupnih cena u EU. Ako gresim, izvinjavam se i preporucujem preprodavcima da preispitaju njihovu politiku prodaje, ako ne, neka pricaju istinu jer jedino tako mozemo zajedno napred... P.S. I ja sam "seljak" koji je svoje studije i MBA zavrsio vani. Pozdrav.

M, Palija , Indjija

pre 21 godinu

Dobro je da su se "visnjari" dosetili. Nemaju nikakve veze sa visnjama putnici prolaznici, vec vlasnici hladnjaca. NJih blokirajte, pa nek im zvrje prazne hladnjace, a oni ce izvoznike za "siju", pa cete nekako zatvoriti poslovni krug.

Lazar

pre 21 godinu

E ovo je mnogo znacajnija tema od one predsednicke kampanje. Treba videti ko na racun koga zeli da se obogati i zivi bez rada. Zasto u nasoj zemlji svi zele da se bave trgovinom i imaju slobodan kapital a ne da ga zarobljavaju u sredstvima za proizvodnju.
Muka mi je vise od izvozno uvoznih dozvola, kvota i slicnih budalastina. Za mene je dobar onaj predsednik koji ukine izvozne dozvole, pa makar to bio i moj favorit...

3BEPKO

pre 21 godinu

Ne znaju... prvo blokiraj pa onda pregovaraj. Ovako nece nista uraditi. Naravno, ministarka ne zna nista i nece im pomoci. Bitno je zato da je uvoz poljoprivrednih proizvoda i dalje liberalizovan, beneficija za poljoprivredu naravno nema i uvek je kriv neko drugi. Pa ministarko ostavku ako ne mozes nista da uradis, daj nekom ko moze.

Stevan Perovic

pre 21 godinu

Postovani, nasa firma je jedan od kupaca srpskog smrznutog voca (maline kupine visnje...).
Neshvatljivo je ponasanje nasih proizvodjaca voca. Prosle godine, kada je susa, destetkovala proizvodju voca u Evropi, bili su zadovoljni ponudjenom pocetnom cenom na primer maline koja je u pocetku bila 55 dinara (jun 2003) Naravno apsolutno se nisu bunili kada je zbog nedostatka robe na trzistu cena u otkupu skocila do 75 dinara (jul 2004) a na nekim mestima malina se otkupljivala i 90 dinara. Ostali su tada mirni i nisu blokirali puteve, a ni ponudili hladnjacama da se podeli cena izmedju dogovorene i kasnije stvarne, a nisu ni nudili drzavi da joj daju deo extra profita. Nije im smetalo da se sepure a da ih hladnjace mole za robu. Naravno potraznja je prosle godine u Evropi bila veca od ponude. U ovoj 2004 visnje, tresnje, maline... su npr. ovde u Francuskoj savijene od plodova do zemlje, mnogi seljaci ih ovde zbog naravno sada niske cene (visnje) i ne beru, jer je cena u otkupu ovde oko 0.25 eura po 1kg. Sada kada je situacija na trzistu u Francuskoj (i u celoj Evropi) takva da robe i ovde ima u bescenje, sistemom spojenih sudova tako da velike potraznje iz Evrope nema na srpskom trzistu voca. Sada kada je trziste drugacije, nasi proizvodjaci onako, kao drumski pirati ucenjuju putnike, hladnjace, drzavu. Seljaci smatraju da je drzava ta koja treba da im zakrpi rupe kada trzista nema, a da ne podele dobit ni sa kim kao sto je to bio slucaj prosle godine. Hladnjace su prosle godine izgubile novac u prici sa nasim vocem jer je cena u otkupu bila preforsirana a kvalitet robe veoma slab tako da je proizvodnja u Cile-u i juznoj polulopti u Januaru februaru 2004 oborila formirane cene hladnjaca, pa je mnogo nekvalitetne robe ostalo u istim iz proslogodisnje berbe. Za sve to naravno bas briga naseg seljaka koji je prosle godine zadovoljno trljao ruke. Seljaci jos uvek imaju zemljoradnicke zadruge pa neka zamrzavaju, cuvaju i izvoze sami pa ce videti rezultate, kada je cena sruje ogromna radnici postaju sve skuplji, doprinosi porezi itd. No oni vole kes na ruke bez poreza, cista lova i da se onda s'istom maze o obraz .... E to nema vise, u demokratijama kada se kao i u francuskoj seljaci bune i strajkuju sto je sada slucaj sa proizvodjacima salate, karfiola visnje... koji su takodje blokirali puteve i prosuli svje proizvode ( jer ponavljam ovo je jedna od najrodnijih godina ovde) po putevima, imali su to zadovoljstvo da rade 3 dana i strajkuju, no demokratija ima svoje limite i mehanizme odbrane. Cetvrtog dana su poslati specijalci sa slemovima i bagerima i prokrcila put lomivsi sve pred sobom uz suzavce i pendreke. I to je demokratija, nasi za to vreme blokiraju put trazeci od Kostunice da im obezbedi cenu sada kad je nigde nema. Kakva glupost i naivnost ali sracunata onako srpsko seljacki potuljena i bezobrazna.. Jos kazu da ce pocupati voce ako im se ne plati. Pa cupajte bre...

Slobodan Z.

pre 21 godinu

Kakva je to demagogija. Proizvođači su oštećeni. A šta je sa prerađivačima? Ali ajmo sa kalkulacijama.
Proizvođači traže 0,41,66€/kg (30 dinara)
Višnja se iskoštičava (30% kalo) – 0,125€/kg
Višnja se pakuje u kutije (10 kg), kese, strečuje 0,04€/kg
Radna snaga 0,08€/kg
El. Energija (roba se smrzava na -20) – 0,04€/kg
Tr. Kapitala (za hladnjaču od 1000 t treba 1,500.000€ sa kamatom od 10% i rokom vraćanja od 4 godine to je 525.000€ godišnje ako uzmemo da se u hladnjači od 1000 tona lagera zamrzne 1500 t višnje i da na višnju otpada ½ troškova kapitala to je 0,175€/kg.
Fiksni troškovi firme (porezi, carinjenje, održavanje, telefoni, ostalo osoblje...) 0,1€/kg
Ukupno to je 0,98€/kg. U isto vreme prošle godine prosečna cena u izvozu je bila 0,93€/kg za višnju b/k.
Ali od 100% višnje bude oko 20% (najmanje) višnje 2 klase koja se prodaje višnja s/k (0,55€/kg) i pothlađena (0,38€/kg) tako da je prosečna cena 0,85€/kg.
Znači prerađivače bi višnja trebala da košta 0,98€/kg a da je prodaju po 0,85€/kg (gubitak od 195.000€). Sa druge strane sa cenom od 22 CSD/kg i 18 CSD za 2 klasu (0,305€/kg i 0,25€/kg) prerađivačima bi ostalo 0,08€/kg ili 120.000€. Ali to je bez troškova kapitala za obrtna sredstva (ako je 10% kamate i ako se vrati za 6 meseci 22.916€), bez rastura gajbi (oko 5% to je 9200€). I sve to pod uslovom da cena ostane ista kao prošle godine kada je suša umanjila prinose i kod nas i u Poljskoj (koja btw godišnje proizvodi oko 150.000 t a mi oko 60-70.000 t). Znači uz ovu otkupnu cenu od 22/18 CSD/kg uz smanjenje prodajnih cena od 0,01€/kg prerađivači bi ostali bez bilo kakve zarade.
U isto vreme uz otkupnu cenu od 22/18 CSD i troškove uzgoja i branja po hektaru višnje od 2.350€ i prinosom od 15 tona (prosečan, može da ide i preko 20 tona) (autor prof.dr. Mihailo Nikolić, naziv knjige Višnja i trešnja, CIP Katalogizacija u publikaciji Narodna biblioteka Srbije 634.13 ISBN 86-441-0328-8) cena uzgoja 1 kg višnje je 0,156€/kg a prodajna cena je 0,29€/kg tj. 0,134€/kg ili 2010 €/ha ili 10.050€ na 5 hektara, ili 20100€ na 10 hektara. Malo li je? Očigledno ministarka kao i proizvođači misli da jeste.
I koje sada tu oštećen. Ali naravno najlakše je reći jadni seljaci, Vi ste u pravu, vas su ogulili ružni, prljavi i zli prerađivači...
P.S. Znate li da je vođa protesta predsednik vlade Prokuplja inače takođe veliki proizvođač višanja.

pravo u centar

pre 21 godinu

Ministarka kaze kako treba pronaci mehanizme subvencija koji prave razliku izmedju proizvodjaca od 5 i od 30 t po hektaru. Zasto tako nesto nije sprovela kada su u pitanju subvencije za psenicu, gde su ukinute subvencije po hektaru i uvedene subvencuje po kg proizvedene psenice. Imajuci u vidu da se ocekuje zavidan rod psenice sada se postavlja pitanje da li ce planirana sredstva biti dovoljna. Takodje niko ne komentarise razliku u visini subvencije koju ce ostvariti veliki proizvodjaci (4-5 T po hektaru) u odnosu na male i srednje proizvodjace (2-3 t po hektaru). Ako se tome doda da se ne subvencionise kompletna proizvodnja psenice postavlja se pitanje koji deo privilegovanih proizvodjaca ce biti korisnik ove subvencije. Toliko od Ministarke iz stranke koja je u predizbornoj kampanji obecavala premiranje po evropskim standardima (po h povrsine ili grlu stoke), a cim je stupila na duznost donela uredbu o premiranju po kg u okviru populisticke kampanje koju vodi G17 u svojim resorima Vlade.

tarana

pre 21 godinu

Ovi preradjivachi ce me nachisto rasplakati...pa sto se bavite tim poslom ako nije profitabilan? Idite pa sadite vishnje kad je to tako isplativo. Omiljena "zvaka za seljaka" je "cene u okruzenju".. slusham ovih dana kako je cena pshenice u Madjarskoj trenutno 6.7 dinara... pri tome niko ne pominje subvenciju od 300 evra po hektaru, koju su Madjari dobili... cena suncokreta je vec 4 godine nepromenjena i iznosi 12 dinara, a evro je skochio sa 60 na 72 dinara i u skladu sa tim cene repromaterijala...i sta se dogadja? Preradjivachi se DOGOVORILI koliko ce platiti ove godine. Sta bi sa antimonopolskim zakonom, sta bi sa cenom u okruzenju, koja je proshle jeseni bila 18 dinara po kilogramu suncokreta?

Peteljka

pre 21 godinu

Ja sam proizvodjac visanja, samo ja svoje visnje izvozim direktno u EU i to legalno (da i to postoji...)! Slazem se, da se trziste redovno menja i da cene variraju i itd, itd, ali se ne slazem potpuno oko izvestavanja pravih otkupnih cena u EU. Ako gresim, izvinjavam se i preporucujem preprodavcima da preispitaju njihovu politiku prodaje, ako ne, neka pricaju istinu jer jedino tako mozemo zajedno napred... P.S. I ja sam "seljak" koji je svoje studije i MBA zavrsio vani. Pozdrav.