S. Lonchar
pre 21 godinu
Zapadni Berlin, pred pad zida, je umnogome formirao moja mishljenja na svet. Bilo je to mesto gde su se srele/direktno sukobile dve kulture - zapad i istok. Zapad je investirao jako u Z. Berlin, stvarajuci u neku ruku sajam zivota na zapadu. Istok nije bio u stanju da odgovori izlozbom svoga zivota (nudio je jedino fraze za uzvrat), pa je podigao 4 metra visok "anti-fashistichki" zid, koji su chuvali 15,000 strazara sa 600 pasa vuchjaka. Na istochnoj strani iza zida je bio zabranjen brisani pojas sa bodljikavom zicom, sive fasade, balkoni sa zardjalom gvozdenom ogradom i vesh koji se sushio na razapetom kanapu. Na zapadnoj strani, zid je bio prekriven sharenim shkrabanjem, a kuce pored zida su na mnogim mestima bile prazne, zbog uchestalih pucanja na begunce u tom pravcu. Mi studenti smo chesto provodili subotu u E. Berlinu, devojke su bile lepe i sve je bilo mnogo jeftinije, ali loshijeg kvaliteta.
Danashnja vlada u Srbiji moze da izvuche poruku iz podeljenog Berlina. Pred pad zida, Gorbachev je posetio E. Berlin i na mitingu koji je bio zamishljen kao proslava 40-godishnjice postojanja tzv. Nemachke "Demokratske" Republike odrzao je govor ispred Palate Republike, kojom prilikom je rekao:
"Wer zu spät kommt, den bestraft das Leben" ("ZIVOT KAZNJAVA ONOGA KO STIZE KASNO"). Proslava se pretvorila u masovne demonstracije i hapshenja... Ubrzo vlada je pala a za njom i zid. Umesto vlasti jedne partije - grupe "vodja" koji su svoju vlast komichno nazivali 'Demokratska Republika', doshla je istinska demokratija, "legalisti", vlast zakona. Moze neko da pricha danima, kako opozicija u E. Berlinu nije imala program, da su bili destruktivni, nisu bili zainteresovani da pomognu vlast da sprovede reforme, samo su se zalagali da zid padne. Medjutim u tom obaranju zida bio je i glavni program, shto je znachilo: srushi ogradu, neka se narodi sa obe strane zida pomeshaju, da ZIVE U SMILSU SLOBODA I PRAVA NA SLICHAN NACHIN. Nece vishe biti samovoljnih mocnika, koji su van domashaja zakona. Rasformirati skupshtinu koja predstavlja "gumeni pechat" vlade. Potom, sveopshti izbori i promena Ustava u OKVIRU DEMOKRATSKIH USLOVA. Zamislite da je opozicija u E. Berlinu imala program: ne mozemo da odjednom formiramo demokratske institucije kao na zapadu (nezavistan predsednik, nezavisna skupshtina, nezavisno sudstvo, nezavisna vlada - svi jedni druge chekiraju). Moramo prvo da izaberemo predsednika pod starim uslovima, potom izglasamo Ustav u nashoj "gumenim pechat"-Skupshtini itd itd...!
1 Komentari
Sortiraj po: