Friedrich von Hayek
pre 21 godinu
Ah, ja Vam nisam kolega. Staromodni sam covek koji veruje u zdrav razum, logiku i jednako postovanje svih ljudskih prava. Verujem da su jedine pravedne ingerencije drzave da stiti privatnu svojinu i slobode- a ne da trosi tudje pare kako se to politicarima na vlasti prohte. Svestan sam ogromne stetnost legalne pljacke- drzava cini legalnu pljacku kada uzima sredstva od jedne grupe, da bi darovala drugu grupu (vecinsko biracko telo). U tu pljacku spada i prenosenje duznickog tereta, ali o tome neki drugi put... Da se osvrnem na vase izjave:
1. “Amerika upravo ulazi u strukturalno drugaciji period kojeg odlikuju ekstremno niske kamatne stope. To je vise secular shift nego manjak efektnosti monetarne politike. Uporedjivati Ameriku i Srbiju nema nikakvog smisla (narocito ukoliko uzmete u obzir da se u globalnoj alokaciji aktive Amerika i Jugoistocna Evropa uzimaju kao veoma nisko korelisane geografije). Inace, znaci oporavka na svetskom finansijskom trzistu i nivo aktivnosti u korporacijskom sektoru su MATERIJALNO povecani u drugom kvartalu i trenutno se punom parom krecemo ka izlasku iz recesije.”
KAKVE TO VEZE IMA SA DOKAZANOM NEEFIKASNOSCU MONETARNOG EKSPANZIONIZMA? Pomenuli ste Greenspam-a, pa sam to iskoristio da podsetim na nespsobnost da rezanjem kamatnih stopa kroz “open market operations” ucini bilo sta vidljivo za proizvodnju. Iz recesije smo izasli preordain putem- tako sto je splasnuo tzv asset bubble u tehnoloskom sektoru- a investicije su preusmerene sa sigurnijim desitnacijama (Austrian business cycle, par exelans). Razlog za neefikasnost monetarne politike kada je rec o stimulisanju ekonomske aktivnosti lezi u samoj prirodi novca (preporucujemVam da se vratite osnovama i da procitate Frederica Bastiata). Novac je sredstvo za razmenu- a ne bogatstvo. Bogatstvo jedne ekonomije dolazi kroz robe ili usluge koje se proizvedu- ne kroz kolicinu novca kojeg centralna banka “ubrizgava”. Kako trziste reaguje kada se desi povecanje novocaih zaliha prema najboljem scenariju: - potraznja za roba i usluga se povecava, na sta reaguju proizvodjaci, koji podizu cene (da iskoriste povecanu potraznju). Ukupan rezultat- trzisni mehanizam nas vraca na isto. Jedini nacin da se ovo prebrodi jeste kroz povecanje ukupne ponude- kroz privatne investicije (stabilan kurs & kamatne stope kao vazaan faktor), bolje tehnologije, konkurenciju, vece ekonomske slobode…Sve ekonomske mere koje su se koncentrisale na agregatnu potraznju propadale su, a da ne pominjemo zablude da se moze potrositi vas izlaz iz recesije. Teorije Keynesa su propale- nije z goreg podsetiti se na istorijske lekcije.
Ovo je prostije receno ono sto su David Ricardo i nobelovac Robert Lucas davno razmatrali kroz "teoriju racionalnih ocekivanja". Zbog racionalnih ocekivanja, pokusaji da se upravlja ekonomija, kako je to predlagao John Maynard Keynes, osudjen je na propast. Ovo se desava iz proste cinjenice da pojedinci razumeju efekte promena u taksama, potrosnji i zalihama novca i oni bi se ponasali tako da zaastite njihove interese. Stvaranje deficita drzavnom potrosnjom (nagomilavanje dugova) ljude ne bi navelo da trose vise, jer su oni svesni da ce se dugovi jednog dana morati da vracaju- kod polupismenih politicara to se radi visim taksama. Zato ce ljudi svoje pare drzati u svojim carapama, a nista od toga nece stimulisati ekonomiju.
Ili sto Bastiat rece: “"It is impossible for society to render more services than it receives, and yet a belief to the contrary is the chimera which is being pursued by means of the multiplication of coins, of paper money, etc." (pp. 200–01). You cannot solve the problems of society, nor raise the standard of living simply by increasing the supply of money.”
-----------------------
2. Budzetski deficit je NEOPHODAN i u kratkom i u srednjem i u duzem roku! Ovde naslucujem jednu drugu vrstu problema. Drzava nece ici u trziste kapitala svaki put kada treba da servisira dug. Mi smatramo da ce privredni rast Srbije, od 7% do 10% godisnje, biti i vise nego dovoljan da se nove dugorocne obveznice servisiraju. Cak i ukoliko Drzava bude prinudjena da u vise navrata ulazi na trziste kapitala, izvesna politicka situacija i evidentna zelja ljudi da radom pokrene proizvodnju demonstrirana kroz kvartalni rast BND, bice dovoljan da internacionalna trazista novca budu za Srbiju otvorena (sto ce imati vrlo male implikacije po domace kamatne stope (moguce mali porast da bi se sprecila inflacija od upliva sredstava u novcanu masu), narocito ukoliko Vlada i Centralna Banka budu usko saradjivale i uskladjivale fiskalnu i monetarnu politiku kako bi se izbegli nezeljeni sporedni efekti).
VI SMATRATE DA CE PRIVREDNI RAST OD 7-10% BITI DOVOLJAN…???? Pa ljudi bozji (koji god da ste), nije valjda da mrtvi/ozbiljni planirate odluke na osnovu izmisljene projekcije??? Gde su vam garancije da ce se vasa stopa rasta da ostvari? Otkud znate da ce sve investicije da krenu kako treba i da de prihodi drzave nece biti veci nego planitrani. Na ovom svetu, jedino sto je sigurno to je nesigurnost. Drugim recima, ako se desi nesto nepredvidjeno (a okolina je stalno promenjiva i istorija se nikada u potpunosti ne ponavlja), vasi argumenti onda padaju.
Pored toga sto “there ain’t such thing as free lunch”, valja podsetiti na jos jedan aksiom- AKO NEKO POTROSI VISE NEGO STO PRIMI U SVOJ DZEP- MORA DA BANKROTIRA. Ljudi ponekad ovo zaborave kada se radi o drzavi. Defict koji smatrate neophodnim je nista drugo do akumulisani javni dug- obaveze, koje ce morati da se izmire. Ovo izmirivanje ce doci na stetu trzista kapitala- ili cemo biti prinudjeni da dodatno pozajmljujemo, te da odlazemo nemonovni dan naseg suocavanja sa realnoscu. Drzava svoje obaveze ce morati da izmiri tako sto ce da uzme sredstva od nasih gradjana (drzava nema drugi metod za finansiranje)- bilo da se radi o zaduzivanju ili uzimanju nase crkavice kroz takse. Zaduzivanje kroz izdavanje obveznica, kao sto rekoh (ne porekoste) mora dovesti do kontrakcije na trzistu kapitala, sto ce dovesti do tezeg dobijanja kredita/investicija i do vecih kamatnih stopa. Drzavne obveznice ce da potisnu privatne, sto ce ostetiti ionako krhku privatnu inicijativu.
--------------------------------------
2. Mesate teze kada pricate o cvetanju socijalistickih ekonomija kao rezultat javne potrosnje. Siguran sam da i sami znate da je najveci problem Srbije, a i socijalistickih zemalja koje imate na umu, bio OBLIK VLASNISTVA a ne problem stvaranja agregatne potraznje fiskalnom politikom. Imate za primer socijalisticku zemlju kao npr. Svedsku, za koju dobro znamo kakvu per kapita statistiku ima u svim vaznim ekonomskim parametrima/indikatorima. Problem je u Srbiji bio sto su 'drustveni' sistemi propadali dok je novac iznosen iz zemlje. Tacka.
Nema tu nikakve tacke! Rast ukupne proizvodnje bez inflatornog pritiska moze se ostvariti jedino rastom u ponudi na trzistu- nikako vecom potraznjom (to i osnovac zna kada gleda krivulje ponude i potraznje u zadacima iz zbirke zadataka Bogoslava Venea)! Svedska uziva velike ekonomske slobode, sto omogucuje razvoj- a njena istorija i razvoj se ne moze porediti sa nasom. Nije se desilo da je clan Svedske vlade obilazio osudjivane mafijase u zatvoru i odrzavao prijateljske veze sa njegovim klanom. Potrosnjau Svedskoj je orijentisana ka in dividualcu (redistribucija), za razliku od nase potrosnje koja je orijentisana ka Surcinu.
Povradak socijalisticke demagogije kostao je i kosta nemacku, Francusku i ostale- koji svoje intelektualce masovno teraju preko bare. Drago mi je sto je DOS izasao na cistac i sto se socijalizam uveliko zagovara (bageri se podmazuju). Najveci problem Srbije su pseudo-ekonomisti koji bi da ljude da ubede kako je drzavna potrosnja dobra za njih. E pa nije- iz prostog razloga (sto neko na B92 rece) sto politicari ne trose nasa sredstva mudro i pazljivo kao sto bi to cinili mi. Culi smo najave da ce drzavne "investicije" doci na racun budzetskih obaveza (plate i penzije). Time ce zarad drzavne potrosnje (neefikasna i najcesce zloupotrebljavana) biti kaznjeni jedini zdravi segmenti ekonomije: privatna potrosnja i investicije (stednja). Od drzavnih investicija koje ce da diriguju gospoda Zivkovic i Ceda Jovanovic, profitirace neki mafijas kao sto je Chume (asfaltirao puteve za potrebe vlade) ili Karici (koji su do sada i iznosili novac iz zemlje). Najveci problem socijalistickih zemalja bile su promasene investicije, sto se uglavnom desava kada se potrosnje docepa neki veleum na vlasti. Zbog demokratskih procesa, izbori ce kad-tad biti raspisani i onda ce vlast da krene u kupovinu glasova kod ekonomski neprosvecenih..To ce nas visestruko kostati, jer se time nece resiti nas problem neproduktivnosti i konkurentnije ponude- za sta su potrebne privatne investicije. Nasa zemlja ima tragicnu proslost sa inflacijom i nas strah od inflacije je najveci faktor koji odredjuje ponasanje na trzistu. Smena guvernera i najavljeni odlasci iz NBS ucinice nesagledivu stetu poverenju i ulaganjima na trzistu. Da nepominjem nas stegnut kais i nespremnost za potrosnju
----------------------------
3. Akumulirani nacionalni dug i novi dug po osnovu stare stednje je najbolji primer koncepta 'sunk cost' koji ne sme imati nikakvog uticaja na buduce inkrementalne fiskalne/monetarne strategije Vlade i Centralne Banke.
Naravno. Zato i ne bi trebalo da odbacujemo katastrofalni plan Zivkovica o drzavnim investicijama zbog naseg duga- nego zbog katastrofe do koje ce nas to dovesti. Sunk-cost je los izgovor da se njime opravda mafijaski koncept otimanja koje svaka drzavna potrosnja podrazumeva. Hteli vi to da priznate, na nasem bilansu svakog meseca imamo kamatni trosak na nasa dugovanja- i imacete hitna potrazivanja koja cemo izmirivati novim zaduzivanjem.
----------------------------------
4. Srbija mora imati kratkorocnu, srednjorocnu i dugorocnu duznicku hartiju koja je ce biti merilo (benchmark) za domacu privredu i za domace/strane investitore. Mi trenutno nemamo nikakav pokazatelj koji bi nam pomogao u ocenjivanju ivesticije u Srbiju.
Najbolji pokazatelj je trenutni izgled Vlade Srbije- elokventnost i mudrost ministara koji ce sutra da odlucuju kuda ce silni milioni da se investiraju. Buducem investitoru je dovoljno da vidi i cuje gospodu Jovanovica, Mihajlovica, Zivkovica... Nema investicija bez potpunog razdvajanja privatnog sektora od drzave i vladavine prava. Investicije ce se pojaviti kada bude obezbedjena potpuna zastita privatne svojine- ali kako to da se desi u zemlji u kojoj drzava moze da otudji bilo koji novac i da ga onda politicari trose po svom nahodjenju.
--------------------------------------------------------------------
Agresivnija monetarna politika, ubrzani nastavak privatizacije u paru sa ekspanzivnom fiskalnom politikom ce stvoriti sve uslove da ekonomija pocne da raste.
Agresivnija monetarna politika- bez povecanja agregatne ponude-> inflacija
ubrzani nastavak privatizacije- bacanje prasine u oci dok se za potrebe predizborne kampanje grabi sakom i kapom (poput Jeljcina i njegove prodaje privrede ruskoj mafiji, pred izbore 1995.)
ekspanzivna fiskalna politika- samo rezanje taksi i nameta moze da stimulise ekonomsku aktivnost. Stvaranje kapitala se moze povecati samo ako kapitalne dobiti bude vise. Drzavi nece biti potrebna ogromna sredstva ako se skoncentrise na svoje pravilne ingerencije: na obaveze prema gradjanima kojima duguje i koje upropastila; - i na zastitu ljudskih prava i sloboda (privatna svojina)
45 Komentari
Sortiraj po: