Najveći broj izbrisanih privrednih subjekata jesu oni koji su osnovani krajem osamdesetih i početkom devedesetih godina prošlog veka po prvom Zakonu o preduzećima, a koja se nikada nisu uskladila sa Zakonom o preduzećima iz 1996. godine.
Okolišanov nije mogao da precizno saopšti koliko je stečajnih postupaka pokrenuto od strane poverilaca neaktivnih preduzeća pre njihovog brisanja iz registra, ali je rekao da će svaki privredni subjekt koji podnese dokaz da je do 15. juna stečajni postupak pokrenut, a on izbrisan iz registra, ponovo biti aktiviran i stečaj će moći da se sprovede.
Od ukupno 160.382 privrednih subjekata koliko ih je bilo prema evidenciji Republičkog zavoda za statistiku, iz postupka brisanja je izdvojeno 5.019 ustanova, nevladinih organizacija, udruženja građana i sličnih organizacija koje ne spadaju u privredne subjekte i nisu u nadležnosti Agenciji, kao i 9.490 koji se nalaze u postupku preregistracije.
Direktor agencije za privredne registre je rekao da je akcija besplatne preregistracije preduzetnika iz opština u registar Agencije uspešno sprovedena, jer je do 15. juna primljeno ukupno 158.238 zahteva za prevođenje. Od početka godine osnovano je 23.453 nove radnje, a ugašeno je 12.157, što je priraštaj od 11.000 novih radnji ili 11 puta više nego u istom periodu prošle godine, što znači da je u Srbiji trenutno aktivno ukupno 164.304 preduzetnika.
Zamenica registratora za privredne subjekte Ružica Mačukat kaže da brisanje neaktivnih preduzeća iz registra ne predstavlja samo administrativno sprovođenje propisa, već i osnovu za uvid u to kakvim privrednim potencijalima raspolaže zemlja, odnosno koliko privrednih subjekata zaista obavlja svoju delatnost.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare