1508. Formirana Kambrejska liga, savez protiv Venecije, koju su sklopili papa Julije II, francuski kralj Luj XII, aragonski kralj Ferdinand II i rimsko-nemački car Maksimilijan I.
1520. Nemački crkveni reformator Martin Luter u Vitenbergu javno spalio bulu u kojoj mu je papa Lav X zapretio prokletstvom ako se u roku od 60 dana ne odrekne jeresi. U januaru 1521. Luter ekskomuniciran iz rimokatoličke crkve.
1603.Umro engleski lekar i fizičar Vilijam Gilbert, koji je prvi uveo naziv za elektricitet. Njegovo delo "O magnetima" u kom iznosi teoriju o Zemlji kao magnetu i magnetskim silama između nebeskih tela imalo značajan uticaj na razvoj nauke u XVII veku.
1810. Napoleon Bonaparta priključio Francuskoj nemačke gradove Hanover, Bremen, Hamburg, Lauenburg i Libek.
1845. Engleski građevinski inženjer Robert Tompson patentirao prve pneumatske gume.
1848. Luj Napoleon nadmoćnom većinom od preko četiri miliona glasova dobio izbore za predsednika Francuske. Četiri godine kasnije izveo državni udar i proglasio se carem Napoleonom III.
1851. Rođen američki knjižar Melvil Djui, koji je 1870. izradio prvu decimalnu klasifikaciju, sistem klasifikacija knjiga koji se primenjuje u bibliotekama u celom svetu.
1868. Prvi semafori za regulisanje saobraćaja u svetu počeli da rade u Londonu, na trgu ispred zgrade parlamenta Velike Britanije.
1895. Osnovano Društvo za unapređenje i ulepšavanje Sokobanje, što se smatra začetkom turizma u Srbiji. Sokobanja, u kojoj su često na odmoru boravili knez Miloš i knez Mihailo Obrenović, pominje se kao lečilište još u starom Rimu i Vizantiji.
1896. Umro švedski industrijalac Alfred Nobel, pronalazač dinamita, koji je bogatstvo stečeno tim pronalaskom uložio u osnivanje fondacije iz koje će biti dodeljivane nagrade za vanredna dostignuća u različitim oblastima ljudskog delovanja. Nobelove nagrade svake godine dodeljuje Kraljevska švedska akademija nauka na dan njegove smrti, a prvi put dodeljene 1901.
1898. Potpisan Pariski mirovni ugovor kojim je okončan američko-španski rat. Španija se odrekla Kube i Portorika, a za 20 miliona dolara ustupila Amerikancima Filipine i Guam.
1902. Završena izgradnja Asuanske brane u Egiptu, kojom je regulisan tok reke Nil.
1926. Umro Nikola Pašić, jedan od najznačajnijih političara u istoriji Srbije i Jugoslavije, osnivač i vođa Narodne radikalne stranke. Prvi put bio predsednik Vlade Srbije 1891, a od 1903. sastavio 22 vlade u vreme kraljeva Aleksandra Obrenovića, Petra i Aleksandra Karađorđevića. Bio šef delegacije na Versajskoj mirovnoj konferenciji 1919. i 1920.
1936. Abdicirao britanski kralj Edvard VIII jer nije želeo da se odrekne ženidbe sa Amerikankom Volis Simpson, kako je to od njega tražio premijer Stenli Boldvin. Posle abdikacije dobio titulu vojvode od Vindzora. Nasledio ga Džordž VI.
1941. Japanski avioni u Drugom svetskom ratu u Južnokineskom moru potopili britanske ratne brodove "Ripals" i "Princ od Velsa", poginulo oko 800 ljudi.
1948. Generalna skupština Ujedinjneih nacija usvojila Univerzalnu deklaraciju o pravima čoveka. Taj datum obeležava se kao Dan ljudskih prava.
1963. Zanzibar, britanski protektorat od 1890, stekao nezavisnost u okviru Britanskog komonvelta. Naredne godine postao republika i s Tanganjikom stvorio novu državu koja je dobila naziv Tanzanija.
1964. Nobelovu nagradu za mir dobio Amerikanac Martin Luter King, borac za građanska prava crnaca.
1967. Prva komercijalna termonuklearna eksplozija izvršena u Novom Meksiku u SAD radi vađenja prirodnog gasa.
1980. Milton Obote proglašen predsednikom Ugande, kao prvi afrički šef države koji se vratio na vlast posle zbacivanja vojnim udarom. Vojska ga 1985. drugi put zbacila sa vlasti.
1991. Jugoslovenska narodna armija povukla se iz Zagreba i Hrvatske, ali su borbe Srba i hrvatskih snaga nastavljene.
1996. Predsednik Južne Afrike Nelson Mendela potpisao Ustav kojim su svi građani, bez obzira na rasu, izjednačeni pred zakonom, kao završni čin demontiranja sistema aparthejda u toj zemlji.
1998. Međunarodni sud za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije u Hagu osudio bosanskog Hrvata Antu Furundžiju na 10 godina zatvora zbog mučenja i silovanja zatočenika u bosanskom ratu. To je bila prva presuda kojom je silovanje označeno kao ratni zločin.
2001. U Prištini konstituisana Skupština Kosova, prva od dolaska međunarodnih snaga u Pokrajinu 1999. Za predsednika izabran Nedžat Daci, a predstavnici Srba Oliver Ivanović i Gojko Savić postali članovi petočlanog Predsedništva Skupštine.
2001. Generalni sekretar Ujedinjneih nacija Kofi Anan dobio Nobelovu nagrade za mir.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Komentari 0
Pogledaj komentare