Dogodilo se na današnji dan, 4. februar

Upućujem još jednom protest, zbog netačnih informacija u rubrici «Dogodilo se na današnji dan». Ako je i agencijska informacija, ona bi morala da bude jasna i tačna i da se poštuje i uzima u obzir stari i novi kalendar, kada su u pitanju datumi iz naše istorije. Tako ne bi bilo objavljeno pre petnaestak dana da je seča knezova bila sredinom jauara već tačno 4. februara. Proverite istorijske činjenice. Ovo je precizirano u muzeju grada Valjeva.
Još nešto, prilažem dole, navedene pasuse vašem današnjem kalendaru i nadam se da će te kritiku prihvatiti. ?
1804 -U nameri da se Srbija konačno osolobodi od dugog turskog ropstva valjevski knez Aleksa Nenadović je zajedno sa Ruvimom Neškovićem, anhimandritom manasira Bogovođa, još 1803. godine otpočeo sa organozvanjem i pripremom ustanka. Saznavši za to Turci su rešili da pobunu onemoguće tako što će pobiti sve viđenjije Srbe, buduće vođe ustanka. Medju prvim znamenitim Srbima pogubljeni su valjevski knez Aleksa Nenadović i Ilija Birčanin. Njihovo pogubljenje naredio je Fočić Mehmed aga. Mula Jusuf izvršio je pokolj u Gročanskoj nahiji, a Kučuk Alija u Pomoravlju. Pored knezova pogubljeni su i mnogi ugledni trgovci i sveštenici, kako bi se narod odvratio od dizanja bune. Međutim seča knezova (u kojoj su, pored ostalih, stradali Aleksa Nenadović, Ilija Birčanin i Hadži Ruvim Nešković), nije obeshrabrila narod, već su mu dali dodatni motiv za borbu . ( p)
1815 – U Osijeku je rođen biskup i političar Josip Juraj Štrosmajer. 1849. imenovan je bosansko-sremskim biskupom sa sedištem u Đakovu. Od 1860. do 1873., vođa je Narodne stranke, a 1880. prišao je Nezavisnoj narodnoj stranci.
Štrosmajer je osnivač i pokrovitelj JAZU, danas Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Utemeljitelj je Zagrebačkog sveučilišta. Pomagao je rad mnogih kulturnih ustanova, zaslužan je za unapređenje hrvatske nauke, književnosti, umetnosti i publicistike.
Biskup Štrosmajer izgradio je Đakovačku katedralu, a posvetio ju je jedinstvu, slozi i ljubavi svog hrvatskog naroda.
1868. poklonio je svoju privatnu zbirku slika Akademiji, današnjoj "Štrosmajerovoj galeriji", potpomaže njen rad i gradi reprezentativnu palatu Akademije. Umro je 8. aprila 1905. u Đakovu.
1881 -Rođen je ruski vojskovođa i političar Kliment Jefremovič Vorošilov,maršal SSSR,učesnik revolucija 1905. i Oktobarske revolucije 1917 godine.Posle Staljinove smrti bio je predsednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta.
1908 -Rođen je srpski slikar Predrag Peđa Milosavljević,član Srpske akademije nauka i umetnosti,istaknuti predstavnik intimizma u
srpskom slikarstvu.Studirao je prava u Subotici,a zatim bio u diplomatskoj službi u Parizu na kojoj je dobio "Gran pri".Napisao je eseje "Između trube i tišine" i dramu "Zopir".
1927 -Umro je crnogorski vojskovođa Janko Vukotić,divizijar crnogorske i general jugoslovenske vojske,jedan od najvećih vojskovođa u balkanskim ratovima i u Prvom svetskom ratu. Kao načelnik štaba crnogorske Vrhovne komande, komandovao je 1915. sandžačkom vojskom, čijih je 6.500 boraca u ključnoj bici kod Mojkovca sprečilo 53. i 62. diviziju austrougarske armije sa 20.000 vojnika i neuporedivo nadmoćnijom artiljerijom da udari u bok srpskih trupa koje su se povlačile ka Albaniji. U Prvom balkanskom ratu 1912. i 1913. komandovao je Istočnim odredom crnogorske vojske, a u Drugom balkanskom ratu 1913. Crnogorskom divizijom u sastavu srpske vojske.
1930 -Rođen je pisac Borislav Pekić,jedan od najvećih u srpskoj literaturi,romansijer sa izrazitim smislom za suptilno nijansiranje, psihološku i sociološku analizu, prožetu ironičnim odnosom prema svetu.Zbog pripadnosti ilegalnoj organizaciji Savezne demokratske omladine Jugoslavije, posle Drugog svetskog rata je proveo nekoliko godina na robiji.Jedan je od osnivača Demokratske stranke 1989 godine.Dela:romani "Vreme čuda","Hodočašće Arsenija Njegovana","Uspenje i sunovrat Ikara Gubelkijana","Kako upokojiti vampira","Zlatno runo","Atlantida","Godine koje su pojeli skakavci","Besnilo",drame "Kako zabaviti gospodina Martina","Na dubokom belom kamenu",scenario za film "Dan četrnaesti".U Beogradu je 1993 godine osnovana "Fondacija Borislav Pekić".

Upućujem još jednom protest, zbog netačnih informacija u rubrici «Dogodilo se na današnji dan». Ako je i agencijska informacija, ona bi morala da bude jasna i tačna i da se poštuje i uzima u obzir stari i novi kalendar, kada su u pitanju datumi iz naše istorije. Tako ne bi bilo objavljeno pre petnaestak dana da je seča knezova bila sredinom jauara već tačno 4. februara. Proverite istorijske činjenice. Ovo je precizirano u muzeju grada Valjeva.
Još nešto, prilažem dole, navedene pasuse vašem današnjem kalendaru i nadam se da će te kritiku prihvatiti. ?
1804 -U nameri da se Srbija konačno osolobodi od dugog turskog ropstva valjevski knez Aleksa Nenadović je zajedno sa Ruvimom Neškovićem, anhimandritom manasira Bogovođa, još 1803. godine otpočeo sa organozvanjem i pripremom ustanka. Saznavši za to Turci su rešili da pobunu onemoguće tako što će pobiti sve viđenjije Srbe, buduće vođe ustanka. Medju prvim znamenitim Srbima pogubljeni su valjevski knez Aleksa Nenadović i Ilija Birčanin. Njihovo pogubljenje naredio je Fočić Mehmed aga. Mula Jusuf izvršio je pokolj u Gročanskoj nahiji, a Kučuk Alija u Pomoravlju. Pored knezova pogubljeni su i mnogi ugledni trgovci i sveštenici, kako bi se narod odvratio od dizanja bune. Međutim seča knezova (u kojoj su, pored ostalih, stradali Aleksa Nenadović, Ilija Birčanin i Hadži Ruvim Nešković), nije obeshrabrila narod, već su mu dali dodatni motiv za borbu . ( p)
1815 – U Osijeku je rođen biskup i političar Josip Juraj Štrosmajer. 1849. imenovan je bosansko-sremskim biskupom sa sedištem u Đakovu. Od 1860. do 1873., vođa je Narodne stranke, a 1880. prišao je Nezavisnoj narodnoj stranci.
Štrosmajer je osnivač i pokrovitelj JAZU, danas Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Utemeljitelj je Zagrebačkog sveučilišta. Pomagao je rad mnogih kulturnih ustanova, zaslužan je za unapređenje hrvatske nauke, književnosti, umetnosti i publicistike.
Biskup Štrosmajer izgradio je Đakovačku katedralu, a posvetio ju je jedinstvu, slozi i ljubavi svog hrvatskog naroda.
1868. poklonio je svoju privatnu zbirku slika Akademiji, današnjoj "Štrosmajerovoj galeriji", potpomaže njen rad i gradi reprezentativnu palatu Akademije. Umro je 8. aprila 1905. u Đakovu.
1881 -Rođen je ruski vojskovođa i političar Kliment Jefremovič Vorošilov,maršal SSSR,učesnik revolucija 1905. i Oktobarske revolucije 1917 godine.Posle Staljinove smrti bio je predsednik Prezidijuma Vrhovnog sovjeta.
1908 -Rođen je srpski slikar Predrag Peđa Milosavljević,član Srpske akademije nauka i umetnosti,istaknuti predstavnik intimizma u
srpskom slikarstvu.Studirao je prava u Subotici,a zatim bio u diplomatskoj službi u Parizu na kojoj je dobio "Gran pri".Napisao je eseje "Između trube i tišine" i dramu "Zopir".
1927 -Umro je crnogorski vojskovođa Janko Vukotić,divizijar crnogorske i general jugoslovenske vojske,jedan od najvećih vojskovođa u balkanskim ratovima i u Prvom svetskom ratu. Kao načelnik štaba crnogorske Vrhovne komande, komandovao je 1915. sandžačkom vojskom, čijih je 6.500 boraca u ključnoj bici kod Mojkovca sprečilo 53. i 62. diviziju austrougarske armije sa 20.000 vojnika i neuporedivo nadmoćnijom artiljerijom da udari u bok srpskih trupa koje su se povlačile ka Albaniji. U Prvom balkanskom ratu 1912. i 1913. komandovao je Istočnim odredom crnogorske vojske, a u Drugom balkanskom ratu 1913. Crnogorskom divizijom u sastavu srpske vojske.
1930 -Rođen je pisac Borislav Pekić,jedan od najvećih u srpskoj literaturi,romansijer sa izrazitim smislom za suptilno nijansiranje, psihološku i sociološku analizu, prožetu ironičnim odnosom prema svetu.Zbog pripadnosti ilegalnoj organizaciji Savezne demokratske omladine Jugoslavije, posle Drugog svetskog rata je proveo nekoliko godina na robiji.Jedan je od osnivača Demokratske stranke 1989 godine.Dela:romani "Vreme čuda","Hodočašće Arsenija Njegovana","Uspenje i sunovrat Ikara Gubelkijana","Kako upokojiti vampira","Zlatno runo","Atlantida","Godine koje su pojeli skakavci","Besnilo",drame "Kako zabaviti gospodina Martina","Na dubokom belom kamenu",scenario za film "Dan četrnaesti".U Beogradu je 1993 godine osnovana "Fondacija Borislav Pekić".