Predsednik protiv poštara: Hoće li Amerikanci pismom poslati Trampa iz Bele kuće?

Ove godine više od 80 miliona Amerikanaca glasaće na predsedničkim izborima putem pošte, dvostruko više nego u vremenu pre korone.

Izvor: Tijana Krnjaiæ

Sreda, 28.10.2020.

20:45

Predsednik protiv poštara: Hoće li Amerikanci pismom poslati Trampa iz Bele kuće?
Ilustracija: Depositphotos/ ODesigns

Da ovaj podatak ne ostane puka statistička zanimljivost o značaju poštanskog sistema pobrinuo se Donald Tramp, aktuelni predsednik SAD.

Tramp, naime, već neko vreme vodi aktivnu kampanju o tome da je takav vid glasanja loš i da otvara mogućnost za zloupotrebe.

Tramp je toliko uporan u svojim navodima da pojedini analitičari već spekulišu da bi, u slučaju da izgubi izbore, mogao da odbije da prizna rezultate upravo zbog tvrdnji o masovnim prekršajima.

To bi bio prvi put da jedan od kandidata ne prizna rezultate izbora. Ali kada je Donald Tramp zazirao od toga da u nečemu bude prvi?!

"Najave iz republikanskog tabora, pre svih trenutnog predsednika Donalda Trampa, da bi glasanje poštom značilo i nameštanje izbora nije sasvim konzistentno sa njihovim činjenjem, jer je i sam predsednik glasao putem pošte", kaže za B92.net Aleksandar Bogićević sa sajta "Američki izbori".
EPA-EFE/ JIM LO SCALZO
Bogićević navodi da spekulacije da izbori mogu biti namešteni ipak nisu novina, ali da je pitanje na kom nivou su "namešteni" i na koji način.

Naš sagovornik smatra da je predsedniku Trampu definitivno u interesu da se smanji ili ograniči pravo glasanja poštom.

"Prvi razlog zašto se predsednik, po svemu sudeći uzaludno, bori protiv glasanja poštom je kreiranje opravdanja za slučaj da izgubi izbore. Stvaranjem narativa da su izbori namešteni i pre nego što se izađe na glasanje skinuo bi sa sebe čitavu odgovornost za poraz i još više bi satanizovao novu demokratsku administraciju u dobrom delu populacije", naveo je Bogićević. Inače, svaka država SAD odlučuje o svojim pravilima i načinima glasanja. Neke države već su usvojile glasanje poštom kao obavezno za sve građane, prvenstveno zbog pandemije koronavirusa koja u SAD i dalje ne jenjava.

Trenutno, devet država i distrikt Kolumbija, izbore će sprovoditi prvenstveno poštom automatskim slanjem glasačkih listića registrovanim glasačima. Još 36 država dozvoliće bilo biračima da glasaju putem pošte. da zatraži glasanje putem pošte.

U Indijani, Luizijani, Misisipiju, Tenesiju i Teksasu birači moraju da prilože prihvatljivo opravdanje kako bi im se dozvolilo glasanje putem pošte.
Ilustracija: Depositphotos/ hernan.hyper@gmail.com
Kako stoji na sajtu Vlade SAD građani koji prvi put glasaju moraju da se registruju kako bi dobili potvrdu za ostvarivanje svog prava. Takođe, potrebno je prijaviti se i za glasanje u odsustvu. Za sve su određeni precizni rokovi, koji se mogu razlikovati od države do države.

Pojedini stručnjaci smatraju da su neke države prebrzo prihvatile glasanje poštom, a da se na taj način diskriminišu određene grupe koje imaju pravo glasa - invalidi, ljudi koji nemaju poštansku adresu, oni koji nikada nisu tako glasali, kao i oni koji nisu u stanju da se prilagode promenama i rokovima za glasanje poštom.

Istovremeno, Aleksandar Bogićević za B92.net objašnjava da do sada takva praksa glasanja nije privlačila pažnju javnosti kao nešto važno ili kao nešto što može odlučiti izbore.

On smatra da se je drugi bitan razlog za Trampovu borbu protiv obaveznog glasanja poštom krije u odgovoru na pitanje kome se više ide na birališta.

"Kao što smo mogli videti u dosadašnjem toku kampanje, demokrate i njihovi glasači mnogo više zaziru od masovnih okupljanja u odnosu na republikance i obaveza izlaska na biračka mesta bi mogla uticati na podršku koju može imati Bajden", navodi Bogićević.

(Ne)moguće nepriznavanje rezultata?

Demokratska firma za istraživanje javnog mnjenja "Hokfiš" projektovala je da će, pošto će biti potrebno više vremena da se prebroje glasovi poštom, Tramp povesti u izbornoj noći, ali da će na kraju izgubiti od Bajdena kada se svi glasovi pristigli poštom prebroje.

Iz tog razloga, demokrate se, kako se navodi, plaše da bi Tramp mogao tada da proglasi pobedu, a da posle ospori rezultate izbora.

Takođe, analitičari strahuju da bi moguće osporavanje rezultata izbora umanjilo poverenje Amerikanaca u izborni sistem, što bi dalje moglo da dovede o nereda i nasilja.

Prema mišljenju našeg sagovornika, ne bi moglo da dođe do takvih problema.

"Pre svega, pritisak javnosti bi bio prevelik. Nijedan kandidat do sada nije doveo u pitanje konačnu odluku o tome ko će biti predsednik. Ako pogledamo okršaj između Al Gora i Buša Mlađeg 2000. godine koji je doveo do ogromnih kontroverzi, možemo videti da kandidati prihvataju konačnu odluku ma kakva god bila i ma koliko bila protiv njihovih interesa", kaže Aleksandar Bogićević.

Republikancima je "ustav iznad svega", navodi on i dodaje da Tramp nema čak ni punu podršku ni u svojoj partiji za takav potez.

"Čak i da izgubi i ne prizna poraz, institucionalne radnje i tranzicija nove administracije odvijala bi se mimo njegove volje. Ustav i zakoni SAD su po ovom pitanju vrlo jasni", naglašava Bogićević za B92.net.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 0

Pogledaj komentare

0 Komentari

Podeli: