Jasno je da i većinski i proporcionalni sistemi imaju niz prednosti i mana. Da bi se mane neutralisale, priličan broj država sprovodi mešoviti sistem, u većoj ili manjoj meri. Blaže verzije mešovitog sistema bile bi primeri iz Hrvatske (pomenuta odvojena lista za 8 poslanika manjina) ili Slovenije (88 poslanika proporcionalno, plus po jedan predstavnik mađarske i italijanske nacionalne manjine većinski).
Ozbiljniji primer mešovitog sistema imamo u poslednja dva saziva Skupštine Vojvodine – 60 poslanika bira se proporcionalno (cela Vojvodina jedna izborna jedinica), a isto toliko većinski, po opštinama severne pokrajine (ili po delovima opština, ako kao Novi Sad, Subotica ili Zrenjanin imaju znatno više stanovnika od proseka).
U vreme savezne države zabeležen je i jedan pokušaj mešovitog sistema, na izborima 1992. godine (koje je bojkotovala opozicija). Biračima su za poslanike u Veću građana ponuđene dve liste. Na jednoj se glasalo za pojedince, po većinskom sistemu, i tako je izabrano 60 poslanika (54 iz Srbije i šest iz Crne Gore), dok je 78 poslanika sa druge liste izabrano po proporcionalnom sistemu, od toga 54 iz Srbije i 24 iz Crne Gore. Broj nevažećih listića (12 posto, četvorostruko više nego obično) pripisivan je komplikovanosti, mada je sigurno i pomenuti bojkot imao bitnu ulogu. U svakom slučaju, na nacionalnom nivou mešoviti sistem nije ponavljan posle toga.
Mešoviti sistem preskače najveći problem proporcionalnog, jer jedan deo izabranih predstavnika naroda zaista biva izabran u konkretnoj izbornoj jedinici i direktno je odgovoran tamošnjem stanovništvu. Sa druge strane, osnovnu manu većinskog sistema, nepoklapanje parlamenta sa stanjem u biračkom telu, ovaj sistem donekle prevazilazi. Opet, i mešoviti sistem u priličnoj meri zadržava nedostatak proporcionalnog – u njemu je teško bez dodatnih mehanizama formirati većinu.
Dvostruki biraèki listiæ u Nemaèkoj
Nemački izborni sistem najčuveniji je od svih mešovitih. U osnovi sistema su dve liste koje birači popunjavaju – na jednoj se glasa za stranke, a na drugoj za pojedince. Po oba kriterijuma bira se po 299 poslanika, koji čine 598-člani Bundestag.
Cenzus je pet posto, što je posleratna tradicija, a inicijative da se spusti na četiri posto, kao u susednoj Austriji i još nekoliko evropskih država, odbačene su u nekoliko navrata da bi se sprečio ulazak neke od neonacističkih stranaka u parlament. Takav cenzus dovodi često do taktičkog glasanja, kada pristalice konzervativne CDU/CSU daju glasove svojim saveznicima iz liberalne FPD, kojoj često preti da padne ispod cenzusa.
Izuzetak od pravila o cenzusu odnosi se na stranke koje osvoje tri mesta na proporcionalnim izborima. Na izborima 1994. tu okolnost iskoristila je tadašnja Partija demokratskog socijalizma (nastavljači tradicije KP DR Nemačke, danas deo levičarske grupacije Die Linke) da se na mala vrata domogne čak 30 mandata. Na prethodnim izborima PDS je iskoristio to što se cenzus odvojeno gledao u bivšoj Istočnoj Nemačkoj, gde je lako prebacio pet posto. Pred izbore u oktobru 1994. Bilo je jasno da je 5 posto na nacionalnom nivou vrlo teško dostižno.
Jedina šansa za PDS bila je pobeda u najmanje tri izborne jedinice po većinskom sistemu, i to im je uspelo – u Berlinu su uspeli da dobiju na čak četiri mesta, uključujući Gregora Gizija, predsednika stranke, i Štefana Hajma, pisca koji će na početku rada novog Bundestaga biti predsednik parlamenta, kao daleko najstariji poslanik (u tom trenutku 81 godina, 7 više od sledećeg). Taj uspeh je održao PDS na političkoj sceni i bio osnova za njihov dalji uspon, oličen u preko 11 posto glasova u okviru levičarske koalicije na prošlim izborima.
Dodatna specifičnost nemačkog sistema zove se Überhangmandate, bukvalno suvišni mandati. Do te pojave dolazi kada neka stranka osvoji u nekoj od pokrajina više mesta po većinskom, nego po proporcionalnom sistemu. Pošto po pravilu većinski izabrani poslanici bivaju iskorišćeni za popunjavanje stranačke kvote iz proporcionalnog dela, u tim izuzetnim situacijama stranka dobija više poslanika nego što bi trebalo. Po zakonu, u tim situacijama broj poslanika ostaje isti, a stranka koja je dobro prošla na većinskim izborima dobija dodatna mesta, pa se parlament proširuje.
Trenutni Bundestag ima tako 622 poslanika, a „višak“ od 24 je najveći u istoriji. Od Drugog svetskog rata, od kada sistem postoji, ukupno je 97 poslanika bilo „višak“ (89 iz vladajućih, a osam iz opozicionih stranaka), sa značajnim porastom posle ujedinjenja (84/97 slučajeva od 1990. do danas). Sav trenutni „višak“ pripada najmoćnijoj CDU/CSU kombinaciji, a posebno dobre rezultate demohrišćani su zabeležili u Virtembergu i Saksoniji.
Mađarski izborni sistem je dosta kompleksan, jer osim dva odvojena sistema biranja (172 poslanika se biraju većinski dvokružno, 152+58 po proporcionalnom sistemu) predviđa i cenzus izlaznosti od 50 posto u prvom i 25 posto u drugom krugu. Kompleksnost izbora uticala je i na neobične rezultate, kao 2002, kada je FIDES osvojio 10 poslanika manje od socijalista, iako im je pripalo 1,1 posto manje glasova.
Na mešoviti sistem prebacila se i Bugarska počevši od izbora 2009. Proporcionalni sistem, koji je i ranije korišćen, i dalje je poptuno dominantan, jer se tako bira 209 od 240 članova parlamenta (uz cenzus od 4 posto), a svaka od 31 izborne jedinice u zemlji bira po jednog poslanika većinskim jednokružnim biranjem.
Mešoviti izborni sistemi izrazito su popularni u zemljama Srednje Azije (Kazahstan, Kirgistan, Tadžikistan), Rusi su po njemu birali do 2007, a i dalje ga uspešno koriste Litvanci (70 članova Sejmasa bira se direktno, a 71 proporcionalno). Interesantno je da je na prošlim litvanskim izborima (2008) ishod većinskih izbora bio drastično različit u odnosu na proporcionalne – od pet najvećih partija dve su prošle za po 50 posto bolje (zbirno 28:42 u izborenim poslanicima proporcionalno:većinski), a preostale tri izgubile tri četvrtine glasova (32:9). Tako vodeći demohrišćani uprkos samo 19 posto osvojenih glasova imaju veći broj poslanika (45) od tri stranke koje za koje je zbirno glasalo 36 posto birača (41 poslanik).
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rat u Ukrajini – 1.525. dan. Ruske snage od ranog jutra izvele su napade na oblasti u Sumiju i Krivom Rogu u Dnjepropetrovskoj oblasti. Ukrajinska vojska, s druge strane, nastavlja da gađa ruske energetske objekte.
Portparolka ruskog Ministarstva spoljnih poslova Marija Zaharova izjavila je danas da Nemačka treba da se fokusira na pitanja zajedničke evropske bezbednosti, umesto da troši poslednje resurse na militarizaciju Ukrajine.
Američka pop zvezda Tejlor Svift podnela je zahteve za zaštitu žiga nad audio-snimcima svog glasa i scenskim likom, u nastojanju da spreči zloupotrebu putem veštačke inteligencije.
Glumica Sidni Svini dobila je ponudu vrednu do 300.000 dolara od platforme CamSoda, nakon što su njene scene u seriji "Euforija" izazvale veliku pažnju javnosti.
U zgradi Evropskog parlamenta u Strazburu prvi put je održana izložba o stradanju Srba, Roma i Jevreja u logoru Jasenovac pod nazivom "Jasenovac, sećanje i opomena".
Donald Tramp i prva dama Melanija Tramp ugostili su kralja Čarlsa i kraljicu Kamilu u Beloj kući prvog dana njihove državne posete, a nije prošlo dugo pre nego što je američki predsednik "optužen" za kršenje kraljevskog protokola.
Pokušaj izvlačenja nasukanog grbavog kita iz plitkih voda kod nemačke obale Baltičkog mora počeo je danas, nakon četiri nedelje intenzivne javne debate o tome na koji način može najbolje da se pomogne životinji koju je javnost nazvala "Timi".
Situacija među decom u Srbiji postala je alarmantna jer sve veći broj njih već u tinejdžerskim godinama proba takozvani "vejp" koji brzo može stvoriti zavisnost i veoma loše uticati na zdravlje,
U savremenom načinu života, gde su obaveze stalne, a tempo često ubrzan, sve je češći osećaj da nemamo dovoljno energije za ono što nas očekuje tokom dana.
U.S. Vice President J.D. Vance not only says he is proud that America has suspended aid to Ukraine but is also a key architect of policy toward the country invaded by Russia, Kyiv Independent reports.
An armed man opened fire at two locations in central Athens, injuring several people, while police are searching for the suspect and determining the motive behind the attack.
The U.S. and Iran, although they have not held a second round of talks in Pakistan, are not as far from a possible agreement as it may seem at first glance, CNN reports, citing sources familiar with the mediation process.
Suosnivači kompanije OpenAI, američki milijarder Ilon Mask i izvršni direktor pomenute kompanije Sem Altman, pojavili su se danas na početku suđenja u Kaliforniji.
Stručnjaci iz kompanije Kasperski upozoravaju na SMS blasting, novu tehnologiju koja koristi lažne bazne stanice za slanje prevarantskih poruka direktno na telefone, zaobilazeći mreže operatera.
Maserati ove godine obeležava 100 godina svog čuvenog znaka Trident, simbola koji je od 1926. godine postao sinonim za italijanski luksuz, performanse i trkačko nasleđe.
SUV modeli su u odnosu na njega igračke. Jedan je od svega nekoliko preostalih pravih terenaca sa čeličnom šasijom. U najnovijoj generaciji je sofisticiraniji i sposobniji nego ikada pre.
Komentari 0
Pogledaj komentare