Korona je u Hrvatskoj dovela do pomame za malim uređajem: Doktorka objašnjava i zašto

Uz razne lekove protiv bolova ili za snižavanje temperature, u doba epidemije korone sastavni dio kućnih apoteka postali su oksimetri. Ovi mali uređaji mere zasićenost krvi kiseonikom. Prof. dr sc. Sanja Popović-Grle, načelnica Zavoda za alergijske i opstruktivne bolesti pluća u Klinici za plućne bolesti Jordanovac, za tportal je objasnila kako se koriste i koji je kod osoba zaraženih kovidom kritičan razlog zbog koje trebate da pozovetei Hitnu pomoć ili odete u bolnicu.

Izvor: tportal.hr

Petak, 27.11.2020.

14:55

Korona je u Hrvatskoj dovela do pomame za malim uređajem: Doktorka objašnjava i zašto
Foto: depositphotos, belchonock

Ovaj aparatić postao je pravi hit poslednjih meseci. Pre pojave koronavirusa oksimetar su kod kuće uglavnom koristili hronični plućni pacijenti.

Danas je on koristan alat koji daje prvi alarm zaraženima kovidom 19 da je bolest uznapredovala, a kao deo kućne apoteke preporučila ga je Koordinacija hrvatske porodične medicine (KoHOM).

"Dakle saturacija je samo prvi korak, nikako kompletna dijagnostika. Ali može biti signal treba li potražiti lekarsku pomoć ili da mirno čekaš kući da te prođe", objašnjava prof. dr sc. Sanja Popović-Grle, načelnica Zavoda za alergijske i opstruktivne bolesti pluća u Klinici za plućne bolesti Jordanovac.

Pre ove pandemije oksimetar, kaže ona, lekari su koristili za hronične plućne pacijente. "To je aparatić koji se stavi na vršak drugog ili trećeg prsta ruke i pokazuje zasićenost hemoglobina kiseonikom. Hemoglobin je u krvi mesto u koje ulazi kiseonik kada dišemo i on zapravo transportuje kiseonik krvlju po celom organizmu", objašnjava.

Zasićenost ili saturacija izražava se u postotku. Normalna vrednost kod zdravih osoba je preko 96 odsto.

"Postoji takođe raspon koji je isto tako normalan. Sve preko 92 odsto je zadovoljavajuće. Međutim ako pada ispod 92 odsto, smatramo da nastaje respiratorna insuficijencija, znači nedostatna izmena gasova i nepotpuno disanje i onda često treba nadoknaditi kiseonik spolja, putem nosnog katetera, maske - nekoliko je načina", dodaje Popović-Grle.

Kod nekih hroničnih bolesti pluća cilj lečenja može biti i saturacija od recimo 82 odsto, a kada je u pitanju hronična opstruktivna plućna bolest, onda najmanje preko 88 odsto.

Ali ako je samo kovid u pitanju, zasićenost krvi kiseonikom ne bi smela da ide ispod 92 odsto.
Foto: Depositphotos, minervastock
Kako prepoznati podmuklu upalu pluća koju uzrokuje kovid?

"Specifičnost ove upale pluća je u tome da je obostrana, periferna i da pravi problem u plućnom intersticijumu (međućelijski prostor u kom se nalaze tečnosti). Zašto je taj intersticijum važan? To je prostor između spoljnog ruba alveole, tj. disajnih mehurića i krvnog suda. Zdrav intersticijum gotovo je prazan, ali kada krene bolest, to je prostor koji se može puniti upalnim ćelijama. Zašto je to važno? Jer je to membrana preko koje ulazi kiseonik. Zbog toga se pri upalama pluća usled infekcije kovidom 19 u intersticijum uguraju upaljne ćelije i ometen je ulaz kiseonika i on pada", objašnjava.

Otkriva još jednu specifičnost upale uzrokovane kovidom. Ona je, laički rečeno, podmukla jer je pacijent ne primećuje sve dok se ne uzme maha.

"Velika specifičnost i posebnost upale obolelih od kovida 19 je tzv. tiha hipoksemija. Inače ljudi jako osećaju kada kiseonik pada, što je neugodan osećaj nedostatka vazduha, gušenja, a ovde, kako difuzno, periferno i široko ide upala, ljudi jako rietko osjećaju nedostatak kiseonika. Nema jasnog signala za to", kaže.

Zato je, naglašava, dobro kod kuće imati oksimetar kako bi se merio nivo kiseonika u krvi iako zaražena osoba možda ne oseća nedostatak kiseonika.

Dodaje da imamo 220 bolesti koje mogu izazvati takve promene, a svaka saturacija ispod 88 odsto alarmira da pacijent mora hitno da se javi doktoru. Kako pravilno koristiti oksimetar?

Kako ispravno koristiti oksimetar kod kuće? Ovi aparatići se ne baždare, ali na rezultat može uticati više faktora. Jedan je lak za nokte. Prst mora biti, uz to, čist i suv. Kako bi rezultat bio verodostojan, pre mjerenja osoba mora da bude mirna i sedi barem pet minuta. Prst treba da položi na sto i tek onda meri.

"Kod svih koji nemaju plućnu rezervu tokom napora će doći do pada nivoa kiseonika u krvi", objašnjava.

Na pitanje postoje li različite vrste pulsnog oksimetra i razlikuju li se po kvalitetu, Popović-Grle odgovara: "Ne postoji razlika. Proizvođači moraju da imaju standard i mislim da su svi slično pouzdani."

Poručuje kako ovaj aparatić ipak meri samo nivo kiseonika u krvi. Ne meri drugi parametar, jednako važan, a to je nivo ugljen dioksida.

'S obzirom na to da naše disanje služi tome da unesemo kiseonik u organizam, ali i da izdahnemo uglen dioksid, kod hroničnih opstruktivnih bolesti pluća, u koje spada i upala pluća, bitan je i nivo ugljen dioksida u krvi.

"Oksimetar ne može da meri CO2, to je samo skrining, tj. probir. Mora da se izvadi krv iz arterije i proceni koliki je nivo kiseonika, a kolika CO2. Dakle saturacija je samo prvi korak, nikako kompletna dijagnostika", zaključuje Popović-Grle.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

18 Komentari

Podeli: