Slepi miševi šire novi koronavirus, vakcine ne vrede: "Ne želimo nikoga da plašimo, ali..."

Stigla je vest koju su stručnjaci za javno zdravlje očekivali, ali i strahovali. Naime, kod slepih miševa otkriven je novi koronavirus, koji bi mogao da donese nove probleme - jer može da zarazi ljudske ćelije i već je u stanju da zaobiđe imunološku zaštitu nastalu od vakcine.

Izvor: net hr

Utorak, 27.09.2022.

15:41

Default images
Foto:EPA/ABIR SULTAN

Sa nižim globalnim imunitetom na aktuelni virus SARS-CoV-2, borba protiv svih novih patogena, uključujući nove koronaviruse poput Khost-2, postaje teža.

Prema izveštaju u časopisu "PLoS Pathogens", naučnici predvođeni Majklom Letkom, docentom na Univerzitetu u Vašingtonu, pronašli su grupu koronavirusa sličnih virusu SARS-CoV-2, koji su prvobitno otkriveni 2020. kod slepih miševa koji žive u Rusiji. U to vreme nisu mislili da virus, koji je nazvan Khosta-2, predstavlja pretnju za ljude.

Međutim, bliža analiza je otkrila da virus može inficirati ljudske ćelije u laboratoriji, što je prvi znak upozorenja da bi mogao postati zdravstvena pretnja. Srodni virus pronađen i kod ruskih slepih miševa, Khosta-1, nije mogao lako da uđe u ljudske ćelije, ali Khosta-2 može. Khosta-2 se, u stvari, vezuje za isti protein, ACE2, koji SARS-CoV-2 koristi da prodre u ljudske ćelije.

"Ne želimo nikoga da plašimo, ali..."

"Receptori na ljudskim ćelijama su način na koji virusi ulaze u ćelije", kaže Letko. "Ako virus ne može da prođe kroz vrata, onda ne može ni u ćeliju, a teško je otkriti bilo kakvu infekciju", dodao je on.

Međutim, izgleda da Khosta-2 nema ovaj problem, jer izgleda da lako inficira ljudske ćelije. Još više zabrinjava činjenica da kada je Letko kombinovao serum kod ljudi koji su vakcinisani protiv kovida sa Khosta-2, antitela u serumu nisu neutralisala virus. Ista stvar se desila kada su kombinovali virus Khosta-2 sa serumom ljudi koji su se oporavili od infekcije omikron varijantom.

"Ne želimo nikoga da plašimo i kažemo da je reč o virusu koji je potpuno otporan na vakcinu, ali činjenica da u prirodi kruže virusi koji imaju ta svojstva da se vežu za ljudske receptore i nisu toliko neutralisani. Trenutni odgovori na vakcinu su zabrinjavajući", rekao je Letko za Tajm.

"Jedna od stvari zbog kojih smo zabrinuti"

Foto:EPA/ABIR SULTAN
Dobra vest je da nove studije pokazuju da, baš kao i omikroni, izgleda da Khosta-2 nema gene koji bi ukazivali na to da može izazvati ozbiljne bolesti kod ljudi. Ali to bi se moglo promeniti ako Khosta-2 počne da cirkuliše šire i da se meša sa genima SARS-CoV-2.

"Jedna od stvari zbog kojih smo zabrinuti je da kada srodni koronavirusi uđu u istu životinju iu iste ćelije, mogu da se rekombinuju i da iz njih nastane novi virus", rekao je Letko.

"Zabrinutost je tu, jer ako bi SARS-CoV-2 mogao da se izlije nazad na životinje zaražene nečim poput virusa Khost-2 i da se rekombinuje, a zatim inficira ljudske ćelije. One bi mogle biti otporne na imunitet posredovan vakcinom i takođe imati neke virulentnije faktore. Znam kakve su šanse za to, ali bi se teoretski moglo dogoditi tokom rekombinacije", dodao je on.

To je važan podsetnik da su patogeni spremni i čekaju da skoče sa bilo koje vrste životinje na ljude. U mnogim slučajevima, kao i kod SARS-CoV-2, ovi mikrobi će biti novi za ljude i stoga će naići na mali otpor u vidu imuniteta protiv njih.

"Ovi virusi su zaista svuda rasprostranjeni i biće i dalje problem za ljude", upozorio je Letko.

"Moramo da proširimo dizajn vakcine"

Nalazi su došli nakon što je radna grupa Svetske zdravstvene organizacije (SZO) izvestila da se trajni odgovor na pandemiju kovida 19 u obliku testiranja, vakcinacije i lečenja odlaže.

Sa nižim globalnim imunitetom na aktuelni virus SARS-CoV-2, borba protiv svih novih patogena, uključujući nove koronaviruse poput Khost-2, postaje teža. Prema poslednjim podacima koje je prikupila SZO, četvrtina ljudi širom sveta još uvek nije primila prvu dozu vakcine protiv kovida.

Na kraju krajeva, posedovanje detaljnih informacija o tome kako neki virusi mogu da inficiraju ljudske ćelije važno je za efikasniji i jači odgovor na pretnje po javno zdravlje. Letko radi na izgradnji baze podataka koja uključuje informacije o tome koje ljudske receptore virusi koriste da inficiraju ćelije i da li ovi virusi mogu da izbegnu postojeće vakcine.

"Trenutno postoje grupe koje pokušavaju da smisle vakcinu koja ne samo da štiti od sledeće varijante virusa SARS-2, već nas zapravo štiti od sarbekovirusa uopšte", rekao je Letko.

"Nažalost, mnoge od naših trenutnih vakcina su dizajnirane za specifične viruse za koje znamo da inficiraju ljudske ćelije ili one za koje se čini da predstavljaju najveći rizik da nas zaraze. Moramo da proširimo dizajn vakcine da bismo se zaštitili. To je lista koja se stalno menja", ​​zaključio je naučnik.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

143 Komentari

Podeli: