Naučnici na pragu otkrića ishrane koja bi mogla da produži ljudski život

Dadli Laming je 2014. godine čitao studiju iz Australije koja je proučavala kako su miševi reagovali na desetine kontrolisanih ishrana kada mu je jedna stvar privukla pažnju: Miševi hranjeni najmanjom količinom proteina bili su najzdraviji.

Izvor: Tehnology.org

Petak, 11.06.2021.

10:41

Naučnici na pragu otkrića ishrane koja bi mogla da produži ljudski život
Ilustracija/Foto:EPA/ Aleksandar Plavevski

Od tada, Laming i studenti postdiplomskih studija u njegovoj laboratoriji pokušavaju da odgovore na pitanje koje je postavilo australijsko istraživanje: Zašto bi ishrana sa malo proteina životinje bila zdravija?

Otkrili su malo poznati, ali robusni obrazac kako na životinjskim modelima, tako i na ljudima. Ishrana sa visokim sadržajem tri aminokiseline razgranatog lanca - leucin, izoleucin i valin, BCAA, povezana je sa dijabetesom, gojaznošću i drugim metaboličkim bolestima. Suprotno tome, ishrana sa malo BCAA može da se suprotstavi ovim metaboličkim tegobama, pa čak i produžiti zdrav životni vek glodara.

Još uvek nije potpuno jasno kako BCAA kontrolišu metabolizam, iako njihovo ograničavanje izgleda podstiče brži metabolizam i zdraviju kontrolu šećera u krvi. A zbog ogromne složenosti istraživanja povezanih sa ishranom na ljudima, puni efekti ograničenja BCAA kod ljudi još nisu poznati.

Ali linija istraživanja pruža intrigantan novi način razmišljanja o tome šta jedemo. Jer studije pokazuju da ishrane sa niskim sadržajem proteina reprogramiraju metabolizam čak i kada životinje jedu iste - ili više - kalorija.

"Sve je više saznanja da kalorija nije samo kalorija, već da kalorija ima implikacije i iznad svog kalorijskog sadržaja", kaže Laming."Ono što naše istraživanje pokazuje je da proteinske kalorije nisu iste kao i ostale kalorije".

Manje je više

Foto:Shutterstock/unoL
Naučni dokazi o prednostima ograničenja kalorija i ograničenja proteina protežu se skoro čitav vek unazad, a polje je poraslo poslednjih godina. Istraživači sa UV-Madison-a su 2009. godine pokazali da su majmuni na dugoročnoj ishrani sa ograničenim kalorijama živeli duže. Studije na drugim životinjama pokazale su slične rezultate.

Ishrana ograničena proteinima dobila je manje pompe. Ali postoje dokazi da se mnoge koristi od ograničenja kalorija mogu postići samo ograničavanjem unosa proteina. Te blagodati traju čak i kada životinje jedu koliko žele.

U jednom nizu eksperimenata objavljenim u januaru, Ričardson je testirao ishranu na miševima koja je sadržala samo jednu trećinu normalne količine BCAA. To nije bila kalorijski ograničena ishrana; životinje su mogle da jedu koliko god su želele.

Muški miševi koji su se čitavog života hranili ovako su u proseku živeli oko 30 odsto duže - otprilike još osam meseci. Nije jasno zašto ženski miševi izgleda nisu imali koristi, mada druga istraživanja sugerišu da bi ženskim miševima mogla biti potrebna malo drugačija ishrana da bi se videle koristi od smanjene potrošnje BCAA.

Muški miševi su, međutim, pokazali smanjenu aktivnost biohemijskog puta poznatog kao mTOR, koji se aktivira BCAA. Mnogi eksperimenti su pokazali da tretmani koji smanjuju aktivnost mTOR imaju tendenciju da poboljšaju metaboličko zdravlje i povećaju dugovečnost.

Kada je Lamingova grupa počela da goji već gojazne miševe "zapadnjačkom ishranom" sa malo izoleucina, miševi su počeli da jedu više hrane, ali su bez obzira na to izgubili na težini. Gubitak kilograma je prvenstveno uzrokovan bržim metabolizmom, gde telo sagoreva više kalorija u toploti dok se odmara.

Što se tiče ljudskog zdravlja, laboratorija Lamming je sa profesorkom zdravstvenog osiguranja SMPH Kristin Malecki i njenim kolegama sarađivala na analizi prehrambenih dnevnika i težine učesnika u Istraživanju o zdravlju u Viskonsinu, državnoj studiji o javnom zdravlju koju je podržao "Visconsin Partnership Program".

Izračunavanjem koliko je aminokiselina pojela svaka osoba, otkrili su da je povećan unos izoleucina povezan sa većim indeksom telesne mase, što su predvideli na osnovu studija na glodarima.

Preispitivanje ishrane

Foto:Shutterstock/ ESB Professional
Laming prepoznaje da su nalazi njegovog istraživanja kontraintuitivni. Mnogi savremeni saveti o ishrani preporučuju dodavanje proteina, a ne njegovo ograničavanje. Proteini promovišu osećaj sitosti, što može pomoći ljudima da kontrolišu kalorije. A za sportiste koji grade i popravljaju mišiće, ove esencijalne aminokiseline su zaista neophodne.

Ali s obzirom na to da je većina američkog stanovništva prekomerne težne, Laming misli da postoji prilika da se preispita ishrana. "Ljudi u celini nisu toliko dobri u dugoročnom pridržavanju ishrana sa ograničenim kalorijama", kaže on. Ipak, dokazi iz životinjskih modela sugerišu da ishrana sa malo proteina pomaže u odbacivanju masti čak i uz normalan unos kalorija reprogramiranjem metabolizma.

Preostalo je pitanja, posebno oko ishrane sa malo proteina kod ljudi. Amerikanci obično jedu mnogo više proteina nego što im je potrebno, pa bi promena te navike mogla biti teška.

"Saznali smo da je prehrambeni sastav onoga što jedete zaista važan za zdravlje i dugovečnost", kaže Laming. "I mislim da smo na putu da pronađemo ishranu koje bi ljudi mogli da se pridržavaju bez ograničavanja kalorija, koja bi im i dalje omogućila dug i zdrav život".

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

44 Komentari

Podeli: