Ponedeljak, 03.10.2005.

09:27

Na današnji dan, 3. oktobar

Rođen Jesenjin, Kraljevina Jugoslavija, ujedinjenje Nemačke, "krnje" Predsedništvo SFRJ, atentat na Gligorova, ubistva na Ibarskoj

Izvor: Beta

Default images

1226. Umro italijanski fratar Đovani Bernardone, poznat kao Franjo Asiški, osnivač rimokatoličkog franjevačkog reda.

1796. Predvođeni vladikom Petrom I Petrovićem Njegošem, Crnogorci na Krusima porazili višestruko brojnije snage skadarskog paše Mahmuta Bušatlije, koji je i poginuo u toj bici.

1824. Skupština Meksika usvojila Ustav, prema kom je ta država postala nezavisna federativna republika pod nazivom Sjedinjene Države Meksika.

1866. Mirovnim ugovorom u Beču, kojim je okončan sedmonedeljni rat Italije i Austrije, Italiji pripali oblast Veneto i grad Venecija.

1888. Rođen nemački novinar Karl fon Osjecki, dobitnik Nobelove nagrade za mir 1935. Zbog pacifističkog delovanja nacisti ga 1933. zatvorili u koncentracioni logor. Umro 1938. od posledica mučenja.

1895. Rođen Sergej Aleksandrovič Jesenjin, jedan od najpopularnijih ruskih pesnika XX veka. Njegovo pesničko delo i njegov život, okončan samoubistvom u 30. godini, imali značajan uticaj na evropsko pesništvo.

1897. Rođen francuski pisac Luj Aragon, jedan od osnivača dadaističkog i nadrealističkog pokreta. Od 1930, posle učešća na kongresu revolucionarnih pisaca u Harkovu, opredeljuje se za socijalistički realizam, a tokom Drugog svetskog rata, uz Elijara, najznačajniji pesnik Pokreta otpora.

1906. Na Radio-konferenciji u Berlinu SOS ustanovljen kao međunarodni signal za pomoć. Najčešće se tumači kao skraćenica engleskih reči Save Our Souls. Konvecnija stupila na snagu u julu 1908.

1929. Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca promenila naziv u
Kraljevina Jugoslavija, državna teritorija podeljena na devet oblasti, banovina.

1932. Irak, po isteku britanskog mandata, stekao nezavisnost i postao član Lige naroda.

1952. Velika Britanija na ostrvima Monte Belo, pored severozapadne obale Australije, isprobala svoju prvu atomsku bombu.

1968. Predsednik Perua Fernando Belaunde Teri oboren sa vlasti u vojnom udaru Nacionalne revolucionarne hunte, pod vođstvom generala Huana Velaska Alvarada. Po dolasku na vlast, vojna hunta nacionalizovala petrolejske izvore i počela da sprovodi sveobuhvatnu agrarnu reformu.

1977. Umro srpski književni i pozorišni kritičar i istoričar književnosti Velibor Gligorić, predsednik Srpske akademije nauka i umetnosti od 1965. do 1971, profesor Beogradskog univerziteta.

1981. Posle sedam meseci, irski nacionalisti u zatvoru Mejz u Belfastu obustavili štrajk glađu protiv britanskih vlasti, tokom kog je umrlo 10 štrajkača.

1989. U okružnom sudu u Prištini počelo suđenje Azemu Vlasiju i trinaestorici kosovskih Albanaca. Optužbe se odnosile na kontrarevolucionarno delovanje i organizovanje štrajka albanskih rudara u rudniku Stari Trg.

1990. Istočna i Zapadna Nemačka se, posle 45 godina, ponovo zvanično ujedinile. Neformalno ujedinjenje počelo 9. novembra 1989, po padu Berlinskog zida.

1991. Predsedništvo SFRJ u nepotpunom sastavu odlučilo da pređe na rad u uslovima neposredne ratne opasnosti, ocenivši da je građanski rat na pomolu i da su se za takav rad stekli uslovi predviđeni Ustavom. Od tada, sednicama Predsedništva prisustvovali samo članovi iz Srbije, Vojvodine, Kosova i Crne Gore, Predsedništvo dobilo atribut "krnje".

1995. Predsednik bivše jugoslovenske republike Makedonije Kiro Gligorov povređen u atentatu eksplozijom automobila-bombe u centru Skoplja. Njegov vozač i jedan prolaznik poginuli.
1997. Japanski voz na magnetnim jastucima brzinom od 451
kilometar na čas oborio svetski rekord, na eksperimentalnoj železničkoj deonici zapadno od Tokija.

1999. U saobraćajnoj nesreći na Ibarskoj magistrali kod Lazarevca poginula četiri člana Srpskog pokreta obnove, jedne od najjačih opozicionih političkih stranaka u Srbiji. Predsednik stranke Vuk Drašković, tom prilikom lakše povređen, optužio vlasti Srbije za ubistvo i atentat.

1999. Prvi put posle Drugog svetskog rata na parlamentarnim izborima u Austriji, nacionalistička Slobodarska partija Jerga Hajdera postala druga po snazi u Parlamentu i dobila mogućnost da učestvuje u formiranju Vlade.

2001. Senat SAD odobrio sporazum o trgovinskoj saradnji s Vijetnamom.

2003. Pakistan uspešno testirao nuklearni projektil Hatf III, dometa 290 kilometara.

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

Komentari 1

Pogledaj komentare

1 Komentari

Podeli: