"Krajnje je vreme za završetak konflikta Kosova i Srbije. Nedostatak napretka utiče na razvoj i stabilnost obe zemlje i celog regiona“, kaže Migel Berger, državni sekretar u nemačkom Ministarstvu spoljnih poslova. On dodaje: "Za uspeh su potrebni bolni kompromisi“.
On naglašava da specijalni izaslanik EU Miroslav Lajčak i visoki predstavnik Žosep Borelj imaju punu podršku Berlina. "Oni rade baš ono što treba: okupljaju dve strane na razgovor.“
"Na kraju će biti potrebni bolni kompromisi kako bi iz pregovora nikao obuhvatni, održivi i obavezujući sporazum koji obema zemljama omogućava članstvo u EU u perspektivi“, navodi Berger u razgovoru za Dojče vele.
Upitan za izjavu kosovskog premijera Aljbina Kurtija, koji je „suočavanje s prošlošću“ postavio kao uslov za razgovore, Berger kaže da je važna pretpostavka da se sve strane suoče sa svojom odgovornošću, i da je pomirenje samo tako moguće.
"Ali suočavanje sa prošlošću ne treba da bude preduslov dijaloga, inače do razgovora neće ni doći. Iz moje vizure, pre je tako da bi uspešni sporazum Kosova i Srbije olakšao suočavanje sa prošlošću“, dodaje nemački diplomata.
Za zajedničko tržište regiona
Evropska unija ostaje "najbliži i najpouzdaniji partner“ država Zapadnog Balkana, dodaje državni sekretar Berger. On podseća na investicioni paket od devet milijardi evra koje EU planira za razvoj u regionu, posebno u vezi s ekološkom i digitalnom reformom, ali je iz nedavne posete regionu poneo pomešane utiske:
"Postoji određeno razočaranje, ali sam video i veliku bliskost i interesovanje za EU. Ali mi, dakle EU, moramo jasno da stavimo do znanja da ozbiljno mislimo kad govorimo o putu u EU. Zato je tako važno da pristupni pregovori sa Albanijom i Severnom Makedonijom počnu što pre“, kaže Berger.
Na pitanje da li je možda zgodan međukorak zajedničko tržište regiona, naslonjeno na EU, on kaže: "Nemačka vlada vidi budućnost država Zapadnog Balkana u EU. Međurešenja koja se predlažu nisu prava rešenja, i ne žele ih ni vlasti ni ljudi u regionu. Istovremeno vidimo veliki potencijal za region u jačanju regionalne saradnje. Napreci na tom polju, recimo izgradnja zajedničkog regionalnog tržišta do 2024, podržavaju put šest zapadnobalkanskih država u EU“, navodi Berger.
On podseća da su na samitima Berlinskog procesa dogovoreni zajedničko tržište i međusobno priznavanje diploma, i naziva to važnim uslovom da se evropski investicioni plan uopšte sprovede.
Tako je Berger još jednom naglasio da zvanični Berlin podržava zajedničko tržište (Common Regional Market - CRM), predstavljano kao alternativu inicijativi "Otvoreni Balkan“ koju su, pod radnim imenom "Mini-Šengen“ pokrenuli lideri Srbije, Albanije i Severne Makedonije.
Saradnja sa Šmitom u interesu građana BiH
Berger je boravio u regionu povodom zvaničnog stupanja na dužnost Kristijana Šmita kao novog visokog predstavnika u BiH. Na pitanje da li Šmit može da radi u uslovima kada ga Republika Srpska "ne priznaje“, Berger odgovara da Šmit ima legitimitet i široku međunarodnu podršku.
"Zalažemo se za to da sve strane prihvate da je konstruktivna saradnja sa njim u interesu ljudi u BiH i stabilnosti zemlje“, dodaje diplomata.
Primerom izbora u Mostaru prošle godine, on ilustruje da su napreci mogući kada je tu politička volja. "BiH mora da prevaziđe postojeću blokadu, sprovede reforme i napreduje na putu u EU. Ljudi u toj zemlji su to zaslužili. Kristijan Šmit će tome doprineti.“
Iskusni diplomata Migel Berger rođen je u Madridu 1961, a preko tri decenije je u nemačkoj diplomatskoj službi. Radio je u Bukureštu, Meksiko Sitiju i Njujorku, i na brojnim pozicijama u Berlinu.
Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja,
stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.
Rusija je rasporedila nekoliko desetina nuklearnog oružja u Belorusiji, izjavio je predsednik Belorusije Aleksandar Lukašenko na sastanku na kojem se razgovaralo o vojnoj doktrini i konceptu bezbednosti.
U Srbiji je u prva tri meseca ove godine rođeno 14. 523 dece, što je za 403 ili 2,7 odsto manje nego u istom periodu prošle godine kada je rođeno 14. 926 beba, objavio je danas Republički zavod za statistiku.
Republički fond za zdravstveno osiguranje organizovao je dolazak u Beograd tima lekara iz Londona koji će u petak i subotu, 26. i 27. aprila, obaviti transplantaciju bubrega kod dvoje dece u Univerzitetskoj dečjoj klinici u Tiršovoj.
Nearly 282 million people in 59 countries faced acute hunger in 2023, with the Gaza Strip the territory where the largest number of people suffered from hunger last year, according to a UN report.
After receiving the autopsy report of the Belgrade Institute of Forensic Medicine, the Higher Public Prosecutor's Office in Zaječar submitted a proposal for the substitution of jurisdiction in the proceedings regarding the death of the now deceased D. D.
President of the National Assembly of the Republic of Serbia, Ana Brnabić, will announce the elections for councilors of city assemblies and municipal assemblies in the Republic of Serbia, on Friday, April 26, 2024, at 10:00 a.m.
Otkako je Ilon Mask preuzeo Twitter (sada X), video-snimci postali su veoma važna stavka kada je u pitanju ova društvena mreža. Sada, X pokreće aplikaciju koja će da radi na svim uređajima.
Iz štaba predizborne kampanje Džozefa Bajdena danas je saopšteno da će aplikacija TikTok i dalje biti korišćena, iako je potpisao zakon kojim TikToku preti zabrana ako je kineski vlasnici ne prodaju.
Ako nemate nameru da se oslanjate samo na džinovski ekran osetljiv na dodir, klaster fizičkih komandi i točkić za jačinu zvuka mogu da se prikače na dno ekrana.
Komentari 1
Pogledaj komentare