Nekima u Srbiji glavni alati i dalje samo papir i olovka

Čak 74 odsto građevinskih kompanija u Srbiji još koristi osnovne ili tradicionalne tehnologije.

Izvor: B92/A.R.

Utorak, 13.04.2021.

12:13

Nekima u Srbiji glavni alati i dalje samo papir i olovka
Ilustracija: Depositphotos, rachwal

Uz to, njih 36 odsto oslanjaju se samo na papir i olovku, pokazalo je istraživanje kompanije PlanRadar.

O tome je na današnjem vebinaru "Digitalizacija u građevinarstvu u Srbiji" govorio Bojan Petković, direktor za Jugoistočnu Evropu pomenute kompanije.

"Razlog sprovođenja istraživanja bila je, između ostalog, činjenica da Srbija ima najveći rast u građevinskoj i IT industriji u regionu. Podaci kažu da 34 odsto ispitanika ima ograničeno shvatanje digitalnih platformi za građevinarstvo. Sa druge strane, 93 odsto građevinaca i arhitekata kažu da su spremni da koriste digitalna rešenja, 95 odsto je spremno da uče novi softver, a 50 odsto je saglasno u stavu da je pandemija uticala na potrebu digitalnih tehnologija", kazao je Petković.

Međutim, postoji i izvesni paradoks - znatan broj ispitanika (oko 60 odsto) rekao je da su zadovoljni sadašnjim stanjem svojih procesa, dok su skoro svi (oko 95 odsto) ocenili da moraju da budu involvirani u procesu digitalizacije, pokazuju spremnost za učenje novog softvera.

"Dakle, spremni smo za nešto novo, ali imamo i neku berijeru zbog koje to ne radimo", napomenuo je.

Prema njegovim rečima, kod nas je i dalje primarni razlog digitalizuje želja da se skrate administrativni procesi, a ne da se ima veći kvalitet rada, da se bolje igra utakcima protiv konkurencije i tome slično.
Foto: Printskrin/Vebinar "Digitalizacija u graðevinarstvu u Srbiji"
Ako je za utehu - ni svet ne stoji nešto bolje.

"Građevina čeka da digitalizacija tek počne da se primenjuje. Stvari nisu na zavidnom nivou, i to ne samo u našoj zemlji. Samo 2 posto građevinskih kompanija u Evropi je digitalizovano", navela je Ivana Vuletić, sekretar Udruženja za građevinarstvo, industriju građevinskog materijala i stambenu industriju (Privredna komora Srbije).

Kako je ocenila, digitalizacije je neminovnost.

"Ona nam donosi uštede u vremenu i novcu, što se pre prilagodimo i krenemo da koristimo digitalne alate svima će to biti od koristi. Ranije se smatralo da će ljudi ostati bez posla jer će ih zameniti mašine, ali istina je da se uvek zatvaraju jedna, a otvaraju druga radna mesta. Digitalizacija može doneti benefite i na poljima bezbednosti i reagovanja u realnom vremenu, ona omogućava jednostavniji rad, uštedu vremena…", istakla je.

Konsultant ŽIS agencije za inženjerski konsalting Željko Žugić smatra da investitor ne može da bude nosilac promena, on ne mora ni da ima inženjerska znanja.

"Moje mišljenje je da nosioci treba da budu izvođači radova. Nama je najmanji problem da kažemo nekome da digitalizuje projekat - vrsne projektantske kuće to i urade, a onda se na samom gradilištu stvari vode 'po starinski'", rekao je Žugić.
Foto: Printskrin/Vebinar "Digitalizacija u graðevinarstvu u Srbiji"
Osnivač REBEC-a Aleksandar Opsenica podsetio je na značaj korporativizacije u građevinskim firmama.

"Jako je mali broj firmi sa profesionalnim menadžerima, ugovorima, obavezama... Kad oni vode razvoj firmi mislim da digitalizacija ide brže i efikasnije", poručio je.

Uz to, direktorka SET d.o.o. Šabac, Milenica Srećković naglasila je na današnjem vebinaru da je država i dalje najveći investitor.

"Najveći investitori su javni investitori. Ne treba nam direktno nametanje softvera i digitalizacije već uspostavljanje obaveza koje treba da se ispune u okviru realizacije nekog građevinskog projekta. Treba da se ide ka standardizaciji. Vi u svojoj firmi možete da kažete 'Komuniciraćemo telefonom, mejlom, Slekom...' – to formuliše profil vaše firme, strukturu zaposlenih i u krajnjoj liniji ljude koji prilaze vašoj kompaniji. Upravljači moraju da imaju viziju, mi smo takođe gledali da budemo brži, konkurentniji", kazala je Srećkovićeva.
Foto: Printskrin/Vebinar "Digitalizacija u graðevinarstvu u Srbiji"

Ovo je arhivirana verzija originalne stranice. Izvinjavamo se ukoliko, usled tehničkih ograničenja, stranica i njen sadržaj ne odgovaraju originalnoj verziji.

10 Komentari

Podeli: